U radu su definisani pojmovi krize i kriznog menadžmenta. Razmatra se termin vanredna (hitna) situacija, koji se često poistovećuje sa terminima kriza i katastrofa, pa je potrebno izvršiti razgraničenja između ovih termina i koncepata koje oni označavaju. Ključni elementi za razlikovanje su jasnoća prirode, karaktera i dimenzija događaja koji postoje kod vanredne situacije, ali ne i kod krize. Za razliku od krize, vanredna situacija se uglavnom rešava rutinskim operativnim procedurama u okviru postojećih kapaciteta organizacije, odnosno zajednice. Takođe, u radu se razmatraju i karakteristike kriznih menadžera koji treba da vode računa o bitnim principima upravljanja krizama, poteškoćama koje se tom prilikom javljaju i da prilagođavaju raspoložive alate kriznog menadžmenta specifičnostima pojedinih vrsta kriza. U organizacionom smislu posebno je značajno komponovanje tima za upravljanje krizama kako bi on bio što efikasniji, uz nužno poštovanje najvažnijih etičkih principa. Takođe, razmatrane su sličnosti i razlike između kriznog menadžmenta i koncepata kao što su issues menadžment, risk menadžment, bezbednosni menadžment, menadžment katastrofe, civilna zaštita i upravljanje kontinuitetom poslovanja. Analizirane su specifičnosti kriznog menadžmenta i osnovne i međusobno povezane faze kriznog menadžmenta, i to: ograničavanje (sprečavanje), planiranje (priprema), odgovor i oporavak, kao i reagovanje sistema rukovođenja na pojavu vanredne situacije. Osim toga, predstavljen je zakonodavni okvir, kao i kratka analiza aktivnosti i rezultati koje je policija postigla u otkrivanja nezakonitosti iz oblasti rada Uprave za vanredne situacije.