Josip Mihaljević
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Previous Organizations / Institutes
The organizations / institutes from the scholar's other articles in the past ten years
Josip Mihaljević has a total of 11 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
- Ana Mihaljević
Staroslavenski institut
2 shared publications Anica Šimunec
1 shared publication- Cvijeta Kraus
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
1 shared publication - Goran Zlodi
Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia
1 shared publication - Irina Starčević Stančić
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
1 shared publication Ivana Rudić
1 shared publication
Latest Publications
- 1 January 2026
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 52 (1)
Razvoj obrazovnih igara za učenje glagoljice
U radu će se prikazati igre za učenje glagoljice i upoznavanje glagoljične baštine te će se objasniti procesi povezani s njihovom izradom. Igre se izrađuju u sklopu projekta Staroslavenskoga instituta Razvoj modela digitalne infrastrukture Staroslavenskoga instituta – DigiSTIN . Glavni je cilj projekta razviti mrežne stranice stin.hr kako bi one postale jedno od glavnih središta za informiranje i učenje o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu. Igre su jedan od najpopularnijih novih medija te su jedno od omiljenih sredstava zabave, ali se mogu uspješno primjenjivati i u obrazovne svrhe. Njihova je prednost u odnosu na klasične medije poput knjiga i filmova to što su one interaktivni medij koji je privlačan mlađoj generaciji (posebno generacijama Z i α). Igre koje se izrađuju za učenje glagoljice i glagoljaštva različitoga su tipa te, među ostalim, uključuju kvizove s ponuđenim odgovorima, igre dovlačenja riječi ili izraza u odgovarajuća polja, igre upisivanja odgovora, križaljke i pamtilice. Sadržaj igara također je raznolik. Izrađuju se igre za učenje riječi, slova, brojeva, gramatike, upoznavanje hrvatskoglagoljičnih spomenika, važnih glagoljaša, glagoljaških središta i povijesti glagoljaštva. Proces izrade igara zahtijeva suradnju stručnjaka koje dobro poznaju hrvatski crkvenoslavenski jezik i povijest glagoljaštva te stručnjaka koji imaju napredne digitalne kompetencije kako bi te jezične i povijesne sadržaje na što bolji način preoblikovali u igre. Većina je igara trenutačno u procesu izrade. Proces izrade igara sastoji se od nekoliko koraka koji prvo uključuju pronalazak sadržaja za igru, osmišljavanje koncepta igre, provjeru dostupne tehnologije te njezinu implementaciju kako bi se pokušao što bolje ostvariti zadani koncept. Sljedeći koraci uključuju izradu i dizajn, testiranje te objavu igre. Nove se igre planiraju izrađivati tijekom trajanja projekta DigiSTIN . Stalno se pronalaze i stvaraju novi sadržaji te se igre dorađuju i nakon što je objavljena prva inačica igre. Početna inačica igre, nakon što se izradi i testira, postaje javno dostupna na stranicama Staroslavenskoga instituta (stin.hr/igre). Na toj se stranici nalaze i igre za učenje glagoljice, poput tetrisa, pamtilice, osmosmjerke i igre gađanja, koje su izrađene prije početka projekta DigiSTIN .
- 1 January 2026
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 52 (1)
Razvoj obrazovnih igara za učenje glagoljice
U radu će se prikazati igre za učenje glagoljice i upoznavanje glagoljične baštine te će se objasniti procesi povezani s njihovom izradom. Igre se izrađuju u sklopu projekta Staroslavenskoga instituta Razvoj modela digitalne infrastrukture Staroslavenskoga instituta – DigiSTIN . Glavni je cilj projekta razviti mrežne stranice stin.hr kako bi one postale jedno od glavnih središta za informiranje i učenje o hrvatskoj glagoljici i glagoljaštvu. Igre su jedan od najpopularnijih novih medija te su jedno od omiljenih sredstava zabave, ali se mogu uspješno primjenjivati i u obrazovne svrhe. Njihova je prednost u odnosu na klasične medije poput knjiga i filmova to što su one interaktivni medij koji je privlačan mlađoj generaciji (posebno generacijama Z i α). Igre koje se izrađuju za učenje glagoljice i glagoljaštva različitoga su tipa te, među ostalim, uključuju kvizove s ponuđenim odgovorima, igre dovlačenja riječi ili izraza u odgovarajuća polja, igre upisivanja odgovora, križaljke i pamtilice. Sadržaj igara također je raznolik. Izrađuju se igre za učenje riječi, slova, brojeva, gramatike, upoznavanje hrvatskoglagoljičnih spomenika, važnih glagoljaša, glagoljaških središta i povijesti glagoljaštva. Proces izrade igara zahtijeva suradnju stručnjaka koje dobro poznaju hrvatski crkvenoslavenski jezik i povijest glagoljaštva te stručnjaka koji imaju napredne digitalne kompetencije kako bi te jezične i povijesne sadržaje na što bolji način preoblikovali u igre. Većina je igara trenutačno u procesu izrade. Proces izrade igara sastoji se od nekoliko koraka koji prvo uključuju pronalazak sadržaja za igru, osmišljavanje koncepta igre, provjeru dostupne tehnologije te njezinu implementaciju kako bi se pokušao što bolje ostvariti zadani koncept. Sljedeći koraci uključuju izradu i dizajn, testiranje te objavu igre. Nove se igre planiraju izrađivati tijekom trajanja projekta DigiSTIN . Stalno se pronalaze i stvaraju novi sadržaji te se igre dorađuju i nakon što je objavljena prva inačica igre. Početna inačica igre, nakon što se izradi i testira, postaje javno dostupna na stranicama Staroslavenskoga instituta (stin.hr/igre). Na toj se stranici nalaze i igre za učenje glagoljice, poput tetrisa, pamtilice, osmosmjerke i igre gađanja, koje su izrađene prije početka projekta DigiSTIN .
- Open Access
- 1 June 2025
- Published by Walter de Gruyter GmbH in Journal of Linguistics/jazykovedný Casopis
- Vol. 76 (1) , 177-191
Challenges in Developing a Glagolitic Reverse Dictionary of Croatian Church Slavonic
The Glagolitic script is the oldest Slavic script and one of the two Slavic scripts (the other is Cyrillic). It was actively used in Croatia until the 19 th century. Today, the Glagolitic script is a symbol of Croatian national identity. It has significant cultural, artistic, and esthetic value. The goals of the Old Church Slavonic Institute are researching, discovering, recognizing, systematically listing, and editing Glagolitic manuscripts, inscriptions, and printed books. One of the Institute’s main tasks is to create a digital version of the Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic . This is a long-term project, and the dictionary has so far only been published in printed form (A to I). In addition to the creation of the digital dictionary, additional web content is being developed (e.g. games), which will provide an additional source and tool for dictionary compilers and users. One of these additional contents is the reverse dictionary, which consists of the headwords written in Glagolitic from the Dictionary. A reverse dictionary is a dictionary in which the words are sorted alphabetically by their final rather than initial letters, i.e. the words are sorted based on their endings. This allows users to look up words by focusing on their final segments. Reverse dictionaries are useful for scientific research, especially for the study of word-formation (e.g. the study of masculine-feminine pairs), but they can also be used for other purposes, such as finding rhymes and compiling educational games. A reverse dictionary for Croatian Church Slavonic is thus a useful tool for further research. The problem is not only that the word search is not done in a classic matter (where the string is searched from the beginning of the word) but also that the Glagolitic script has some specific letters which have to be mapped to certain characters in the Latin script and that the reverse dictionary has headwords in two scripts (Latin and Glagolitic). Currently, no available software solution can accommodate for these problems, so the reverse dictionary is being developed from scratch using a custom code. This paper presents the challenges and solutions in the development of the Croatian Church Slavonic Reverse Dictionary.
- 1 June 2025
- Published by Walter de Gruyter GmbH in Journal of Linguistics/jazykovedný Casopis
- Vol. 76 (1) , 177-191
Open AccessChallenges in Developing a Glagolitic Reverse Dictionary of Croatian Church Slavonic
The Glagolitic script is the oldest Slavic script and one of the two Slavic scripts (the other is Cyrillic). It was actively used in Croatia until the 19 th century. Today, the Glagolitic script is a symbol of Croatian national identity. It has significant cultural, artistic, and esthetic value. The goals of the Old Church Slavonic Institute are researching, discovering, recognizing, systematically listing, and editing Glagolitic manuscripts, inscriptions, and printed books. One of the Institute’s main tasks is to create a digital version of the Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic . This is a long-term project, and the dictionary has so far only been published in printed form (A to I). In addition to the creation of the digital dictionary, additional web content is being developed (e.g. games), which will provide an additional source and tool for dictionary compilers and users. One of these additional contents is the reverse dictionary, which consists of the headwords written in Glagolitic from the Dictionary. A reverse dictionary is a dictionary in which the words are sorted alphabetically by their final rather than initial letters, i.e. the words are sorted based on their endings. This allows users to look up words by focusing on their final segments. Reverse dictionaries are useful for scientific research, especially for the study of word-formation (e.g. the study of masculine-feminine pairs), but they can also be used for other purposes, such as finding rhymes and compiling educational games. A reverse dictionary for Croatian Church Slavonic is thus a useful tool for further research. The problem is not only that the word search is not done in a classic matter (where the string is searched from the beginning of the word) but also that the Glagolitic script has some specific letters which have to be mapped to certain characters in the Latin script and that the reverse dictionary has headwords in two scripts (Latin and Glagolitic). Currently, no available software solution can accommodate for these problems, so the reverse dictionary is being developed from scratch using a custom code. This paper presents the challenges and solutions in the development of the Croatian Church Slavonic Reverse Dictionary.
- Open Access
- 30 December 2024
- Published by Staroslavenski institut in Slovo
- No. 74,p. 169-194
Mrežna inačica Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije
U radu se predstavlja proces razvoja mrežne inačice Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije (RCJHR). Izrada toga rječnika dugogodišnji je projekt Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Projekt je započeo 1958., a prvi je sveščić izišao 1991. Dosad su objavljena 23 sveščića s riječima od a do izgnilstvo. Rječnik se izrađuje u MS Wordu. U radu se analiziraju i prikazuju koraci i problemi u retrodigitalizaciji već izdanih sveščića. Trenutačno se izrađuje mrežni portal na kojemu će rječnik biti dostupan. S obzirom na to da rječnik ima složenu mikrostrukturu, a rječnički članci sadržavaju pet jezika (hrvatski, hrvatski crkvenoslavenski, engleski, grčki i latinski) i četiri pisma (glagoljica, stara ćirilica, latinica, grčki alfabet), proces je izrade takvoga portala složen. Nakon provedenoga iscrpnog istraživanja raznih mogućih rješenja i modela izrađen je vlastiti model za retrodigitalizaciju RCJHR-a. Nakon detaljne analize autori su odlučili da se mrežna inačica rječnika izradi u sustavu WordPress, a istražuju se i mogućnosti da se nove natuknice također obrađuju u tome sustavu te da se tim sustavom koristi kao sustavom za izradu rječnika (engl. dictionary writing system – DWS). Za sveščiće koji postoje i u formatu DOCX omogućeno je pretraživanje teksta napisanoga svim pismima i na svim jezicima. U sustav su implementirani glagoljični i ćirilični fontovi kako bi autori i urednici mogli učinkovito raditi na tekstu koristeći se jednostavnim korisničkim sučeljem. Kako bi se korisnicima omogućila lakša pretraga, omogućen je prikaz virtualne glagoljične tipkovnice, koja olakšava upis glagoljičnih slova. Riječi koje upućuju jedna na drugu povezuju se hiperpoveznicama. U radu se prikazuju sve faze istraživanja i tehnički aspekti izrade mrežne inačice RCJHR-a, problemi u radu i budući planovi.
- 30 December 2024
- Published by Staroslavenski institut in Slovo
- No. 74,p. 169-194
Open AccessMrežna inačica Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije
U radu se predstavlja proces razvoja mrežne inačice Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije (RCJHR). Izrada toga rječnika dugogodišnji je projekt Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Projekt je započeo 1958., a prvi je sveščić izišao 1991. Dosad su objavljena 23 sveščića s riječima od a do izgnilstvo. Rječnik se izrađuje u MS Wordu. U radu se analiziraju i prikazuju koraci i problemi u retrodigitalizaciji već izdanih sveščića. Trenutačno se izrađuje mrežni portal na kojemu će rječnik biti dostupan. S obzirom na to da rječnik ima složenu mikrostrukturu, a rječnički članci sadržavaju pet jezika (hrvatski, hrvatski crkvenoslavenski, engleski, grčki i latinski) i četiri pisma (glagoljica, stara ćirilica, latinica, grčki alfabet), proces je izrade takvoga portala složen. Nakon provedenoga iscrpnog istraživanja raznih mogućih rješenja i modela izrađen je vlastiti model za retrodigitalizaciju RCJHR-a. Nakon detaljne analize autori su odlučili da se mrežna inačica rječnika izradi u sustavu WordPress, a istražuju se i mogućnosti da se nove natuknice također obrađuju u tome sustavu te da se tim sustavom koristi kao sustavom za izradu rječnika (engl. dictionary writing system – DWS). Za sveščiće koji postoje i u formatu DOCX omogućeno je pretraživanje teksta napisanoga svim pismima i na svim jezicima. U sustav su implementirani glagoljični i ćirilični fontovi kako bi autori i urednici mogli učinkovito raditi na tekstu koristeći se jednostavnim korisničkim sučeljem. Kako bi se korisnicima omogućila lakša pretraga, omogućen je prikaz virtualne glagoljične tipkovnice, koja olakšava upis glagoljičnih slova. Riječi koje upućuju jedna na drugu povezuju se hiperpoveznicama. U radu se prikazuju sve faze istraživanja i tehnički aspekti izrade mrežne inačice RCJHR-a, problemi u radu i budući planovi.
- Open Access
- 27 December 2024
- Published by Leksikografski zavod Miroslav Krleza in Studia lexicographica
- Vol. 18 (35) , 115-132
Model digitalizacije arhivskih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja za mrežu
Rad prikazuje model koji je osmišljen za digitaliziranje arhivskih tiskanih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža radi njihova objavljivanja na mreži. Ta leksikografska izdanja dosad nisu bila dostupna u digitalnome obliku te je njihovu digitalizaciju trebalo započeti skeniranjem tiskanih knjiga. Riječ je o dvanaest arhivskih izdanja, od kojih najstarija uključuju Pomorsku enciklopediju I. izdanje (1954–64), Enciklopediju Leksikografskog zavoda (1955–64) i Medicinsku enciklopediju (1957–65), a najnovije je izdanje Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995–96). Skenirana djela razlikuju se po sadržaju, strukturi i prikazu grafičkih dodataka. Zbog toga je bilo potrebno osmisliti korake za uspješnu digitalizaciju i objavu na mreži različitih leksikografskih djela. Prikazani model sastoji se od šest koraka: 1. skeniranje stranica i optičko prepoznavanje znakova, 2. uređivanje teksta i slika, 3. izrada abecedarija, 4. izrada baze podataka, 5. izrada mrežne stranice za prikaz prethodno strukturiranih podataka i 6. objava sadržaja na mreži. Svaki od tih koraka sastoji se od više manjih procesa, koji su određeni dostupnom tehnologijom te ljudskim znanjem i potencijalima. U radu će se svaki korak iscrpno objasniti, analizirati i oprimjeriti primjerima iz leksikografske prakse kako bi se prikazani model mogao primijeniti i na digitalizaciju drugih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja. Dodatni je prinos ovoga rada prikaz funkcionalne mrežne stranice Zbirka enciklopedijske baštine (e-bastina.lzmk.hr), koja je nastala na temelju osmišljenoga modela i koja se sastoji od dvanaest digitaliziranih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja te sadržava 57 svezaka dostupnih za pretraživanje natuknica i pregledavanje. Ukupan je broj natuknica u svim izdanjima 95 000, a uz svaku natuknicu u rezultatu pretraživanja prikazuje se izvor, odnosno naziv enciklopedije ili leksikona u kojemu se tražena natuknica nalazi.
- 27 December 2024
- Published by Leksikografski zavod Miroslav Krleza in Studia lexicographica
- Vol. 18 (35) , 115-132
Open AccessModel digitalizacije arhivskih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja za mrežu
Rad prikazuje model koji je osmišljen za digitaliziranje arhivskih tiskanih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža radi njihova objavljivanja na mreži. Ta leksikografska izdanja dosad nisu bila dostupna u digitalnome obliku te je njihovu digitalizaciju trebalo započeti skeniranjem tiskanih knjiga. Riječ je o dvanaest arhivskih izdanja, od kojih najstarija uključuju Pomorsku enciklopediju I. izdanje (1954–64), Enciklopediju Leksikografskog zavoda (1955–64) i Medicinsku enciklopediju (1957–65), a najnovije je izdanje Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995–96). Skenirana djela razlikuju se po sadržaju, strukturi i prikazu grafičkih dodataka. Zbog toga je bilo potrebno osmisliti korake za uspješnu digitalizaciju i objavu na mreži različitih leksikografskih djela. Prikazani model sastoji se od šest koraka: 1. skeniranje stranica i optičko prepoznavanje znakova, 2. uređivanje teksta i slika, 3. izrada abecedarija, 4. izrada baze podataka, 5. izrada mrežne stranice za prikaz prethodno strukturiranih podataka i 6. objava sadržaja na mreži. Svaki od tih koraka sastoji se od više manjih procesa, koji su određeni dostupnom tehnologijom te ljudskim znanjem i potencijalima. U radu će se svaki korak iscrpno objasniti, analizirati i oprimjeriti primjerima iz leksikografske prakse kako bi se prikazani model mogao primijeniti i na digitalizaciju drugih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja. Dodatni je prinos ovoga rada prikaz funkcionalne mrežne stranice Zbirka enciklopedijske baštine (e-bastina.lzmk.hr), koja je nastala na temelju osmišljenoga modela i koja se sastoji od dvanaest digitaliziranih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja te sadržava 57 svezaka dostupnih za pretraživanje natuknica i pregledavanje. Ukupan je broj natuknica u svim izdanjima 95 000, a uz svaku natuknicu u rezultatu pretraživanja prikazuje se izvor, odnosno naziv enciklopedije ili leksikona u kojemu se tražena natuknica nalazi.
- 1 January 2024
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 50 (2) , 321-345
Portal hrvatskih gramatika do ilirizma
U članku se analiziraju rezultati rada na projektu Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM, koji su financirali Hrvatska zaklada za znanost (IP-2018-01-3585) i Institut za hrvatski jezik. Na projektu se, među ostalim, radilo na označivanju sklonidbenih paradigma i paradigma sprezanja u odabranim dopreporodnim gramatikama i nazivlja u gramatikama pisanim hrvatskim jezikom. Članak se sastoji od dvaju glavnih dijelova. U prvome se dijelu u kratkim crtama opisuje proces označivanja i izrade digitalnih izdanja gramatika, a u drugome se objašnjava krajnji rezultat – uspostava Portala hrvatskih gramatika do ilirizma.
- 1 January 2024
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 50 (2) , 321-345
Portal hrvatskih gramatika do ilirizma
U članku se analiziraju rezultati rada na projektu Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – RETROGRAM, koji su financirali Hrvatska zaklada za znanost (IP-2018-01-3585) i Institut za hrvatski jezik. Na projektu se, među ostalim, radilo na označivanju sklonidbenih paradigma i paradigma sprezanja u odabranim dopreporodnim gramatikama i nazivlja u gramatikama pisanim hrvatskim jezikom. Članak se sastoji od dvaju glavnih dijelova. U prvome se dijelu u kratkim crtama opisuje proces označivanja i izrade digitalnih izdanja gramatika, a u drugome se objašnjava krajnji rezultat – uspostava Portala hrvatskih gramatika do ilirizma.
- 1 January 2024
- Published by Scientific-Professional Society for Disaster Risk Management
- p. 305-317
Digitalizacija i igrifikacija Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije
- 1 January 2024
- Published by Scientific-Professional Society for Disaster Risk Management
- p. 305-317
Digitalizacija i igrifikacija Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije
- 1 January 2023
- Published by Croatian Anthropological Society in Collegium Antropologicum
- Vol. 47 (2) , 145-153
The Process of Creating a Croatian Gamification Glossary
The paper analyses the process of creating a Croatian gamification glossary. Gamification is a relatively new term, and many papers about its implementation and effects are written yearly. Gamification is closely linked to video games, from which it borrows many elements. The evolution of video games as a medium leads to the development of gamification as a process. New terms denoting gamification elements and game types constantly appear. Most of these new terms are not yet defined in lexicographic sources, and some are not translated into other languages, including Croatian. That was the motivation for the creation of the Croatian gamification glossary. It records existing terms and definitions and translates and defines new terms. Creating a glossary is broken down into steps that explain how terms have been selected, categorized, translated, and defined using reliable sources and the corpus created by the author, and how the Glossary is published online. The process of creating the gamification corpus and translating terms is explained in detail. The difficult-to-translate terms and definitions are extracted and highlighted for future research.
- 1 January 2023
- Published by Croatian Anthropological Society in Collegium Antropologicum
- Vol. 47 (2) , 145-153
The Process of Creating a Croatian Gamification Glossary
The paper analyses the process of creating a Croatian gamification glossary. Gamification is a relatively new term, and many papers about its implementation and effects are written yearly. Gamification is closely linked to video games, from which it borrows many elements. The evolution of video games as a medium leads to the development of gamification as a process. New terms denoting gamification elements and game types constantly appear. Most of these new terms are not yet defined in lexicographic sources, and some are not translated into other languages, including Croatian. That was the motivation for the creation of the Croatian gamification glossary. It records existing terms and definitions and translates and defines new terms. Creating a glossary is broken down into steps that explain how terms have been selected, categorized, translated, and defined using reliable sources and the corpus created by the author, and how the Glossary is published online. The process of creating the gamification corpus and translating terms is explained in detail. The difficult-to-translate terms and definitions are extracted and highlighted for future research.
- Open Access
- 14 June 2022
- Published by Leksikografski zavod Miroslav Krleza in Studia lexicographica
- Vol. 16 (30) , 111-133
Model for developing educational games based on data from dictionary structure
The paper describes a model for transferring data from dictionary structure into games. The model is developed on the example of Croatian Web Dictionary – Mrežnik. Mrežnik has a complex structure with fields and subfields for entering data created in TLex. Dictionary data organized in a fixed structure can be selected from the dictionary, exported, and used for automatic or semi-automatic creation of educational games like spelling games, accentuation, splitting words into syllables, idioms, and word relations (e.g. synonyms, antonyms). Dictionary data can be processed by a game algorithm that creates game assignments and corrects answers based on data structure. Game types based on structured dictionary data are quizzes, fill-in-the-blank games, drag-and-drop games, typing games, and crossword puzzles. The development process will be analyzed based on these initial steps: understanding dictionary structure, conceptualizing games based on structured dictionary data, choosing game data, exporting data, processing data, and gamifying dictionary data. After explaining each of the steps, the authors propose modifications to the steps and analyze how they can be used for other e-lexicographic works.
- 14 June 2022
- Published by Leksikografski zavod Miroslav Krleza in Studia lexicographica
- Vol. 16 (30) , 111-133
Open AccessModel for developing educational games based on data from dictionary structure
The paper describes a model for transferring data from dictionary structure into games. The model is developed on the example of Croatian Web Dictionary – Mrežnik. Mrežnik has a complex structure with fields and subfields for entering data created in TLex. Dictionary data organized in a fixed structure can be selected from the dictionary, exported, and used for automatic or semi-automatic creation of educational games like spelling games, accentuation, splitting words into syllables, idioms, and word relations (e.g. synonyms, antonyms). Dictionary data can be processed by a game algorithm that creates game assignments and corrects answers based on data structure. Game types based on structured dictionary data are quizzes, fill-in-the-blank games, drag-and-drop games, typing games, and crossword puzzles. The development process will be analyzed based on these initial steps: understanding dictionary structure, conceptualizing games based on structured dictionary data, choosing game data, exporting data, processing data, and gamifying dictionary data. After explaining each of the steps, the authors propose modifications to the steps and analyze how they can be used for other e-lexicographic works.
- 1 January 2020
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 46 (2) , 871-898
Gamification of Croatian Web Dictionary -Mreznik
Web dictionaries sometimes contain multimedia such as games. Games usually accompany lexicographic works for children and can appear on special optical media. Now, most multimedia content accompanying the content of lexicographic works is published online. Examples of dictionaries that have games for learning vocabulary are Merriam-Webster dictionaries; in Croatia, games come on CD with the printed First School Dictionary, while online games accompany the First Croatian Orthography Manual. There is also a link to a typing game on the site of the Croatian Archive Dictionary. Unfortunately, most dictionary websites do not contain entertaining educational content such as games to help their users learn certain words, different forms of words, semantic and syntactic relations between words, spelling, pronunciation, etc. Gamification is a process in which gaming mechanics and elements are applied to a non-gaming situation to make it more entertaining. This paper explains the process of gamifying the dictionary content of the Croatian Web Dictionary - Mrenik. Gamification is conducted by using games for learning orthography, grammar (phonology, morphology, syntax), vocabulary, and culture. Many different games are implemented into the dictionary structure. These games include quizzes, memory games, crossword puzzles, drag-and- drop games etc. The technological solutions used to develop these games are explained. Other gamification elements that can be implemented into online dictionaries, such as badges for successfully finding words or leaderboards in competitive games are also presented.
- 1 January 2020
- Published by Institute of Croatian Language and Linguistics in Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Vol. 46 (2) , 871-898
Gamification of Croatian Web Dictionary -Mreznik
Web dictionaries sometimes contain multimedia such as games. Games usually accompany lexicographic works for children and can appear on special optical media. Now, most multimedia content accompanying the content of lexicographic works is published online. Examples of dictionaries that have games for learning vocabulary are Merriam-Webster dictionaries; in Croatia, games come on CD with the printed First School Dictionary, while online games accompany the First Croatian Orthography Manual. There is also a link to a typing game on the site of the Croatian Archive Dictionary. Unfortunately, most dictionary websites do not contain entertaining educational content such as games to help their users learn certain words, different forms of words, semantic and syntactic relations between words, spelling, pronunciation, etc. Gamification is a process in which gaming mechanics and elements are applied to a non-gaming situation to make it more entertaining. This paper explains the process of gamifying the dictionary content of the Croatian Web Dictionary - Mrenik. Gamification is conducted by using games for learning orthography, grammar (phonology, morphology, syntax), vocabulary, and culture. Many different games are implemented into the dictionary structure. These games include quizzes, memory games, crossword puzzles, drag-and- drop games etc. The technological solutions used to develop these games are explained. Other gamification elements that can be implemented into online dictionaries, such as badges for successfully finding words or leaderboards in competitive games are also presented.
- Open Access
- 1 January 2020
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
Gamification in e-lexicography
This is the seventh publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. Since its beginnings twelve years ago, the INFuture conference has been providing a platform for discussing both theoretical and practical issues in information organization and information integration through the explorations of how developments in information and communication technology influence the future of the field of information sciences. Education and research in information sciences and its interdisciplinary scope and application is of particular interest to this conference which is aimed at researchers and professionals from the broad field of information and communication sciences and related professions. The title of this year's conference is INFuture2019: Knowledge in the Digital Age. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.The INFuture2019 conference consists of 26 papers from 58 authors from nine countries -Austria, Croatia, Germany, Netherlands, Norway, Slovenia, South Korea, Sweden and United States.
- 1 January 2020
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
Open AccessGamification in e-lexicography
This is the seventh publication in the series of biennial international conferences, The Future of Information Sciences (INFuture) organised by the Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb. Since its beginnings twelve years ago, the INFuture conference has been providing a platform for discussing both theoretical and practical issues in information organization and information integration through the explorations of how developments in information and communication technology influence the future of the field of information sciences. Education and research in information sciences and its interdisciplinary scope and application is of particular interest to this conference which is aimed at researchers and professionals from the broad field of information and communication sciences and related professions. The title of this year's conference is INFuture2019: Knowledge in the Digital Age. The conference explores the influence the information and communication sciences have on the society as a whole.The INFuture2019 conference consists of 26 papers from 58 authors from nine countries -Austria, Croatia, Germany, Netherlands, Norway, Slovenia, South Korea, Sweden and United States.