Silvia Rusac
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Research Subjects
Research Interests
Silvia Rusac has a total of 9 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
Katarina Risovic
University of Zagreb, Faculty of law, Department of social work, Zagreb, Croatia
1 shared publicationMarijana Kletečki Radović
Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1 shared publication- Marina Milić Babić
University of Zagreb
1 shared publication Matea Bošnjak
Centar za socijalnu skrb, Zagreb, Hrvatska
1 shared publicationMatea Vidučić
Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet u Zagrebu
1 shared publication- Natasa Todorovic
Red Cross of Serbia, 11000 Belgrade, Serbia
1 shared publication
Latest Publications
- 17 July 2023
- Published by Krscanski Akademski Krug in Nova prisutnost
- Vol. XXI (2) , 253-267
Etički aspekti u radu sa žrtvama nasilja nad starijim osobama
Cilj je ovog rada produbiti razumijevanje etičkih dilema i izazova u radu stručnjaka pomagačkih profesija u području nasilja nad starijim osobama. Nasilje prema ljudima u starijoj dobi je višedimenzionalan i složen medicinski, pravni i društveni problem. Najčešći su sukobi u pravu starijih osoba na autonomiju/samoodređenje i dužnosti stručnjaka da ih zaštiti. Nepostojanje jasnih i ujednačenih definicija, zakonskih propisa i smjernica za djelovanje otežava stručnjacima rad, izbor strategija i intervencija u nekoj situaciji. Osim navedenih etičkih izazova, pojavljuje se i izazov dužnosti prijavljivanja nasilja, pri čemu stručnjaci nemaju jasne upute ni zaštitu, zatim manjak edukacije za specifično područje nasilja nad starijim osobama te neostvarivosti djelovanja multidisciplinarnog pristupa. Nadalje, stručnjacima je izazov u radu i niska razina društvene osviještenosti za ovu problematiku te percepcija starijih osoba koje ne žele pomoć, odnosno nisu sklone prijavljivanju. Polazeći od teorijskog znanja, profesionalnog iskustva, vrijednosnih načela propisanih u profesionalnim etičkim kodeksima, poznavanja okvira za donošenje etičkih odluka te napose poznavanja individualnih obilježja i situacije u kojima se nasilje dogodilo ili se događa, stručnjacima bi u najvećem broju slučajeva trebalo biti moguće donijeti ispravnu, etički utemeljenu odluku.
- 17 July 2023
- Published by Krscanski Akademski Krug in Nova prisutnost
- Vol. XXI (2) , 253-267
Etički aspekti u radu sa žrtvama nasilja nad starijim osobama
Cilj je ovog rada produbiti razumijevanje etičkih dilema i izazova u radu stručnjaka pomagačkih profesija u području nasilja nad starijim osobama. Nasilje prema ljudima u starijoj dobi je višedimenzionalan i složen medicinski, pravni i društveni problem. Najčešći su sukobi u pravu starijih osoba na autonomiju/samoodređenje i dužnosti stručnjaka da ih zaštiti. Nepostojanje jasnih i ujednačenih definicija, zakonskih propisa i smjernica za djelovanje otežava stručnjacima rad, izbor strategija i intervencija u nekoj situaciji. Osim navedenih etičkih izazova, pojavljuje se i izazov dužnosti prijavljivanja nasilja, pri čemu stručnjaci nemaju jasne upute ni zaštitu, zatim manjak edukacije za specifično područje nasilja nad starijim osobama te neostvarivosti djelovanja multidisciplinarnog pristupa. Nadalje, stručnjacima je izazov u radu i niska razina društvene osviještenosti za ovu problematiku te percepcija starijih osoba koje ne žele pomoć, odnosno nisu sklone prijavljivanju. Polazeći od teorijskog znanja, profesionalnog iskustva, vrijednosnih načela propisanih u profesionalnim etičkim kodeksima, poznavanja okvira za donošenje etičkih odluka te napose poznavanja individualnih obilježja i situacije u kojima se nasilje dogodilo ili se događa, stručnjacima bi u najvećem broju slučajeva trebalo biti moguće donijeti ispravnu, etički utemeljenu odluku.
- Open Access
- 8 July 2021
- Published by University of Rijeka, Faculty of Medicine in JAHR
- Vol. 12 (1) , 65-86
Psihosocijalne intervencije kod osoba oboljelih od Alzheimerove demencije i njihovih njegovatelja
Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.
- 8 July 2021
- Published by University of Rijeka, Faculty of Medicine in JAHR
- Vol. 12 (1) , 65-86
Open AccessPsihosocijalne intervencije kod osoba oboljelih od Alzheimerove demencije i njihovih njegovatelja
Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.
- 1 January 2020
- Published by Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) in Annual of Social Work
- Vol. 28 (2) , 439-454
MALNUTRITION AND DEHYDRATION OF USERS IN NURSING HOMES AND THE ROLE OF NEGLIGENCE
Elderly dehydration and malnutrition are very common types of elder abuse and neglect in nursing homes. Malnutrition and dehydration of the elderly in nursing homes are two of the most common health problems faced by users. They are also a leading sign of neglect and inadequate care and are often the result of negligence. It is the responsibility of the home staff to provide their users with adequate food and fluid. Staff and administrators have a legal responsibility to take reasonable care of the safety and well-being of their users and others who come to the facility. Part of this is the duty to provide adequate food and water to the users to avoid malnutrition and dehydration. In most cases, proper nutrition and hydration involves developing a diet plan and schedule to meet the individual needs of each patient. This includes considering any physical or mental health issues a patient may have, as well as any nutritional needs of that patient. Failure to meet these needs can be considered neg- ligence or transgression. The risk of developing these conditions is much higher in the elderly, as well as the serious side effects as a result. It is therefore crucial that the staff of the establishment is appropriately trained to predict whether the beneficiary is malnourished or dehydrated.
- 1 January 2020
- Published by Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) in Annual of Social Work
- Vol. 28 (2) , 439-454
MALNUTRITION AND DEHYDRATION OF USERS IN NURSING HOMES AND THE ROLE OF NEGLIGENCE
Elderly dehydration and malnutrition are very common types of elder abuse and neglect in nursing homes. Malnutrition and dehydration of the elderly in nursing homes are two of the most common health problems faced by users. They are also a leading sign of neglect and inadequate care and are often the result of negligence. It is the responsibility of the home staff to provide their users with adequate food and fluid. Staff and administrators have a legal responsibility to take reasonable care of the safety and well-being of their users and others who come to the facility. Part of this is the duty to provide adequate food and water to the users to avoid malnutrition and dehydration. In most cases, proper nutrition and hydration involves developing a diet plan and schedule to meet the individual needs of each patient. This includes considering any physical or mental health issues a patient may have, as well as any nutritional needs of that patient. Failure to meet these needs can be considered neg- ligence or transgression. The risk of developing these conditions is much higher in the elderly, as well as the serious side effects as a result. It is therefore crucial that the staff of the establishment is appropriately trained to predict whether the beneficiary is malnourished or dehydrated.
- Open Access
- 14 January 2019
- Published by Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, University of Zagreb in Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
- Vol. 54 (2) , 85-96
Uloga kreativnih metoda u radu s oboljelima od Alzheimerove demencije
Alzheimerova demencija predstavlja javnozdravstveni problem te je broj oboljelih starijih osoba, sukladno demografskim trendovima, u svakodnevnom porastu. Budući da ne postoji mogućnost izlječenja, značajno je rano prepoznavanje bolesti, odgoda uznapredovalih stadija bolesti, prilagodba svakodnevnog života te održavanje kvalitete života. Uz značajnu farmakološku terapiju važnu ulogu imaju i pristupi s naglaskom na kreativne metode koje usporavaju tijek bolesti, pridonose kontroli simptoma, povećanju samopoštovanja, boljoj komunikaciji te socijalizaciji oboljele starije osobe. U radu je prikazan pregled pojedinih pristupa iz područja kreativne terapije (likovna terapija, muzikoterapija, terapija pokretom i plesom, reminiscencija, biblioterapija), njihovi učinci u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije i njihovim skrbnicima te prikaz primjena kreativnih metoda uz pomoć asistivne tehnologije. Kreativne metode prikladne su i za članove obitelji i druge osobe koje skrbe za ovu populaciju. Potrebno je približiti teoriju i praksu te zagovarati i osigurati da pristup skrbi usmjerenoj na osobu ne ostane sveden na teorijske postavke, već da se primijeni u stvarnom životu osoba oboljelih od Alzheimerove demencije.
- 14 January 2019
- Published by Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, University of Zagreb in Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
- Vol. 54 (2) , 85-96
Open AccessUloga kreativnih metoda u radu s oboljelima od Alzheimerove demencije
Alzheimerova demencija predstavlja javnozdravstveni problem te je broj oboljelih starijih osoba, sukladno demografskim trendovima, u svakodnevnom porastu. Budući da ne postoji mogućnost izlječenja, značajno je rano prepoznavanje bolesti, odgoda uznapredovalih stadija bolesti, prilagodba svakodnevnog života te održavanje kvalitete života. Uz značajnu farmakološku terapiju važnu ulogu imaju i pristupi s naglaskom na kreativne metode koje usporavaju tijek bolesti, pridonose kontroli simptoma, povećanju samopoštovanja, boljoj komunikaciji te socijalizaciji oboljele starije osobe. U radu je prikazan pregled pojedinih pristupa iz područja kreativne terapije (likovna terapija, muzikoterapija, terapija pokretom i plesom, reminiscencija, biblioterapija), njihovi učinci u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije i njihovim skrbnicima te prikaz primjena kreativnih metoda uz pomoć asistivne tehnologije. Kreativne metode prikladne su i za članove obitelji i druge osobe koje skrbe za ovu populaciju. Potrebno je približiti teoriju i praksu te zagovarati i osigurati da pristup skrbi usmjerenoj na osobu ne ostane sveden na teorijske postavke, već da se primijeni u stvarnom životu osoba oboljelih od Alzheimerove demencije.
- Open Access
- 1 January 2018
- Published by National Library of Serbia in Temida
- Vol. 21 (3) , 363-383
Risk Factors Associated with Violence against Elderly in a Family Setting
Violence as a social phenomenon does not know the age of a victim. It is happening at all stages of life and among members of all age groups. Ageing of the population and an increasing emphasis on its problems, among other things, raises the issue of violence against the elderly which is happening in their homes. Incorrect assumptions that violence occurs in institutions rather than in the family contributes to ignoring the probem. A combination of individual, relational, community, and societal factors contribute to the risk of becoming a victim and a perpetrator of elder abuse. Based on the so far research and knowledge, the paper aims to point out to the risk factor for elder abuse in order to sensitize and foster public and scientific community on activism, discovering and solving problems related to elder abuse in the family setting.
- 1 January 2018
- Published by National Library of Serbia in Temida
- Vol. 21 (3) , 363-383
Open AccessRisk Factors Associated with Violence against Elderly in a Family Setting
Violence as a social phenomenon does not know the age of a victim. It is happening at all stages of life and among members of all age groups. Ageing of the population and an increasing emphasis on its problems, among other things, raises the issue of violence against the elderly which is happening in their homes. Incorrect assumptions that violence occurs in institutions rather than in the family contributes to ignoring the probem. A combination of individual, relational, community, and societal factors contribute to the risk of becoming a victim and a perpetrator of elder abuse. Based on the so far research and knowledge, the paper aims to point out to the risk factor for elder abuse in order to sensitize and foster public and scientific community on activism, discovering and solving problems related to elder abuse in the family setting.
- Open Access
- 13 April 2017
- Published by Zavod za Istrazivanje i Razvoj Sigurnosti in Sigurnost
- Vol. 59 (1) , 7-18
Profesionalni stres medicinskih sestara u domovima za starije osobe
SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.
- 13 April 2017
- Published by Zavod za Istrazivanje i Razvoj Sigurnosti in Sigurnost
- Vol. 59 (1) , 7-18
Open AccessProfesionalni stres medicinskih sestara u domovima za starije osobe
SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.