Jelka Petrak

Background: Researchers’ attitudes to, and use of, open-access publishing are shaped by many factors, including the characteristics of scientific disciplines – whether STEM (Science, Technology, Engineering, and Medicine) or SSH (Social Sciences and Humanities) – and various micro-characteristics of the environment in which the researchers operate. Objectives: To analyse the attitudes of Croatian authors to open-access (OA) publish-ing and to explore disciplinary differences between researchers in STEM and those in SSH. Methods: Croatian researchers from both groups – STEM and SSH – were surveyed at the beginning of 2023. The online survey comprised 18 questions covering gen-eral attitudes towards OA, OA publishing models, the pay-to-publish option, and the criteria for choosing publication outlets. Results: Out of 1042 researchers who responded to the survey, the analysis focused on the 763 (a response rate of about 5%) who fully completed the questionnaire. The majority of respondents expressed support for OA publishing and believed that it was beneficial to research and education. However, their attitudes towards specific ben-efits and shortcomings of OA publishing showed significant disciplinary differences: researchers in SSH were more convinced that OA enables timely distribution of new knowledge and makes it more visible, whereas researchers in STEM were more con-cerned about the impact of OA on the further commercialization of scientific pub-lishing and about questionable peer review standards often associated with OA. In selecting a journal for publication, the respondents were motivated primarily by the journal’s reputation. However, researchers in STEM tended to prioritize the journal’s quantitative metrics, whereas researchers in SSH considered such practical aspects as the time taken by a journal to publish and its acceptance rate to be more important. Differences between the two categories of researchers in their attitudes towards pub-lishing in exclusively pay-to-publish journals were statistically significant: research-ers in STEM were more receptive to that model whereas those in SSH were opposed to publication fees or article processing charges, even if they were paid not by authors themselves but by their employers, funders, or other entities. Conclusion: Researchers in STEM and those in SSH did not differ significantly in their general attitude towards OA publishing. The differences, when present, stemmed partly from the characteristics of scientific disciplines and partly from differences in the criteria for promotions. Researchers in STEM published significantly more often in international pay-to-publish OA journals, whereas researchers in SSH published significantly more often in national diamond OA journals. Continued state finan-cial support to national diamond OA journals, together with making available more funds to publish in international OA journals, will be crucial to maintaining the cur-rent level of OA publishing in Croatia.

Researchers’ open access publishing (OAP) attitudes and practices are shaped by a complex interplay of factors, including the characteristics of scientific disciplines and the overall settings in which authors and journals operate. They are influenced not only by the authors' awareness of the benefits of open access and financial aspects of publishing, but also by various micro-characteristic like requirements for academic promotion, institutional or governmental mandates, OA advocacy, and incentives for publishing in OA.

Cilj. Istraživanjem se nastojalo utvrditi koliko su pristupnici stručnom ispitu za stjecanje temeljnih stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u tri roka (zimski 2022., ljetni 2023. i zimski 2023. godine) zadovoljni programom pripravništva u svojim knjižnicama, pripremnim seminarom u organizaciji Povjerenstva za stručne ispite te cjelokupnim ispitom. Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom online upitnika na uzorku od 163 ispitanika (od ukupno 211 pristupnika) nakon održanih stručnih ispita. Anketni upitnik obuhvaćao je pitanja o zvanju i stažu te tri skupine pitanja o vrednovanju pripravništva u knjižnici, pripremnog seminara u organizaciji Povjerenstva za stručne ispite te cjelokupnog ispita (sadržaja, ispitivača, literature i administrativne podrške). U upitniku su se nalazila otvorena i zatvorena pitanja. Uz svaku skupinu pitanja bilo je dostupno polje za komentar. Na kraju upitnika ispitanici su mogli napisati komentar/prijedlog o tome što bi se moglo unaprijediti u programu stručnih ispita. Rezultati. Upitnik je ispunilo 77 % pristupnika. Skoro polovica ima 3 ili više godina staža u knjižnici. Program pripravništva u knjižnici iz koje dolaze prošlo je 55,8 % ispitanika i ocijenili su ga prosječnom ocjenom većom od 4 (na ljestvici od 1 do 5). Pristupnici su ocjenama uglavnom iznad 4 (na ljestvici od 1 do 5) ocijenili sve sastavnice stručnih ispita (pripremne seminare, ispitivače, propisanu literaturu i administrativnu potporu). Originalnost/vrijednost. U radu je prikazan pregled provedbe stručnog ispita u Republici Hrvatskoj te kontinuitet stručnog ispita kao najvažnijeg koraka ulaska u knjižničarsku struku. Odluka Povjerenstva za stručne ispite o ispitivanju zadovoljstva pristupnika počivala je na ideji da kroz dijalog poveća kvalitetu priprema i izvedbe samog stručnog ispita te uvaži prijedloge za promjenama u dijelu gdje je to moguće i potrebno. Rezultati istraživanja predstavljenog u ovom radu višestruko su korisni. Mišljenja pristupnika mogu poslužiti kao motivacija onima koji će tom ispitu tek pristupiti. S druge strane rezultati mogu poslužiti za poboljšanje provođenja stručnih ispita u budućnosti.

Objavljivanje u otvorenom pristupu (OA, od engl. open access) danas je prevladavajući oblik komunikacije znanstvenih rezultata. Prema rezultatima ranijih istraživanja udio OA u ukupnom broju međunarodno vidljivih radova hrvatskih autora iznosi 74 %. Početkom 2023. godine provedena je anketa među korisnicima liste znanstvenici.hr da bi se ispitali stavovi i praksa hrvatskih autora u svezi s OA. Anketa je imala cilj sagledati razinu podrške objavljivanju u OA, prepoznavanje pozitivnih i negativnih aspekata, motivaciju za objavljivanje u OA, izvore financiranja te razloge sklonosti određenim OA izdavačima. Prikupljeno je 763 potpuno ispunjenih upitnika. Analiza rezultata pokazala je da 75 % ispitanika podržava objavljivanje u OA te prepoznaje prednosti koje to donosi znanstvenom istraživanju i obrazovnom procesu. Više od 80 % ispitanika slaže se da OA doprinosi bržoj distribuciji novih spoznaja te da radovi objavljeni u OA imaju veće čitateljstvo i vidljivost. S druge strane, gotovo trećina ispitanika smatra da OA povećava komercijalizaciju znanstvenog izdavaštva te da rastući broj objava smanjuje kvalitetu recenzentskog postupka. Kad je u pitanju odabir časopisa za objavljivanje, većini ispitanika kojima znanstveni časopisi predstavljaju najvažniji kanal komunikacije važniji su ugled časopisa i odjek u znanstvenoj zajednici nego otvoren pristup. Praksa OA časopisa koji objavljuju isključivo uz naplatu troškova objave izaziva najviše razilaženja u stavovima. Ispitanici s pozitivnim stavom objavljuju u takvim OA časopisima, poglavito zbog brzine recenziranja i objave. S druge strane, oni s negativnim stavom smatraju da je izdavačima OA časopisa koji naplaćuju objavu važnija zarada od kvalitete objavljenih članaka, navode da nemaju sredstva za plaćanje troškova objave ili ih ne žele plaćati jer se protive preprekama koje se postavljaju objavljivanju znanstvenih rezultata.

This case study analyses data on papers of Croatian authors published in 2017 from four Web of Science Core Collection citation indexes (SCI‐EXP, SSCI, AHCI, and ESCI). The primary dataset (5,176 articles and reviews) was divided into two subsets, the open access (OA) subset (2,964 papers) and non‐OA subset (2,212 papers). We also used the primary dataset to create a subset of papers published in Croatian journals (1,588) as opposed to foreign ones. All were screened for full‐text OA status, journal JCR quartile ranking, journal dominant discipline, and language of publication. OA papers prevailed with 74.4%. Most were available at publisher websites. The percentage of OA papers in Croatian journals was 99.8%. The share of OA papers was the highest in the humanities and social sciences, which also saw the highest share of papers in the Croatian language.Key points: Three quarters of papers published by Croatian authors are available in open access (OA). Most papers are in English, even in Croatian journals; Croatian prevailed only in the humanities. Croatian journals are mostly non‐commercial, and many receive government subsidies, provided they are OA; they generally do not charge for article processing. The prevalence of OA over non‐OA papers is the highest in the humanities, followed by the social sciences. Open access publishing might increase international visibility of journals from periphery or semi‐periphery countries.

Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta. Metoda. Prikazan je sadržaj i način izvođenja dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija. Rezultati. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja. Praktična primjena. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.

Cilj. Utvrditi osnovne kvantitativne i kvalitativne pokazatelje publicističke aktivnosti u području hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva analizom bibliografskih jedinica popisanih u Bibliografiji radova s područja visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva 1950. – 2015. Metodologija. Kvantitativna analiza provedena je grupiranjem i sortiranjem bibliografskih jedinica kako bi se dobili podaci o vrstama radova, njihovoj kronološkoj distribuciji, broju autora, zastupljenosti autora po ustanovama i dr. Sadržajna analiza provedena je kodiranjem i razvrstavanjem radova u osam tematskih cjelina kako bi se dobila ukupna i kronološka distribucija radova prema njihovoj tematskoj usmjerenosti. Rezultati. Najčešće su zastupljeni članci objavljeni u domaćim časopisima i konferencijskim zbornicima (81 %). Više od trećine časopisnih članaka objavljeno je u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Oko 29 % članaka objavljeno je u specijaliziranim časopisima koji ne pripadaju području knjižničarstva i informacijskih znanosti, što je dokaz uklopljenosti visokoškolskih i specijalnih knjižnica u informacijske posebnosti područja u kojem djeluju njihove matične ustanove. Od članaka objavljenih u konferencijskim zbornicima gotovo polovica nalazi se u zbornicima Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Slična je tematska distribucija radova objavljenih u časopisima i zbornicima. Dominiraju teme s područja knjižničnih službi i usluga (oko 23 %), obradba građe i informacija (oko 17 %), analize znanstvene komunikacije (oko 17 %) te povijesti knjižnica (oko 17 %). Najmanje radova objavljeno je na temu obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja (1 %). Broj objavljenih radova neprekidno raste od 1980-ih, a dominiraju jednoautorski radovi (67 %). Udio autora iz visokoškolskih knjižnica iznosi 31 %, specijalnih 23 %, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice 24 %. U skupini magistarskih i doktorskih radova magisteriji čine 66 %, a disertacije 34 %. Ograničenja. Teme koje se u člancima obrađuju utvrđene su i razvrstane u tematske cjeline prema naslovima bibliografskih jedinica, što može biti ograničavajuća okolnost. Vrijednost. U radu se po prvi put analizira višegodišnja publicistička aktivnost u polju hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva. Rezultati mogu poslužiti kao polazište za daljnja istraživanja.