Kristijan Franin
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Research Subjects
Research Interests
Kristijan Franin has a total of 21 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
Branka Maričić
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru
2 shared publications- Branka Maričić
Department of Ecology, Agronomy and Aquaculture, University of Zadar, Trg kneza Viseslava 9, 23000 Zadar, Croatia
2 shared publications Tomislav Kos
Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar, Hrvatska
2 shared publicationsŠime Marcelić
Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar, Hrvatska
2 shared publicationsBarbara Stipčević
Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar, Hrvatska
1 shared publicationBožena Barić
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
1 shared publication
Latest Publications
- Open Access
- 21 April 2023
- Published by Zadruzna Stampa D.D. in Glasnik zaštite bilja
- Vol. 46 (3) , 14-20
Štetnici artičoke (Cynara scolymus L.) na području Mediterana
Artičoka (Cynara scolymus L.) je višegodišnja biljna vrsta koja zahvaljujući svojim prehrambenim ali i zdravstvenim značajkama postaje sve raširenija kultura na području primorske hrvatske i otoka. Tijekom svog razvoja artičoka je podložna napadu bro...
- 21 April 2023
- Published by Zadruzna Stampa D.D. in Glasnik zaštite bilja
- Vol. 46 (3) , 14-20
Open AccessŠtetnici artičoke (Cynara scolymus L.) na području Mediterana
Artičoka (Cynara scolymus L.) je višegodišnja biljna vrsta koja zahvaljujući svojim prehrambenim ali i zdravstvenim značajkama postaje sve raširenija kultura na području primorske hrvatske i otoka. Tijekom svog razvoja artičoka je podložna napadu bro...
- Open Access
- 7 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Agronomski glasnik
- Vol. 84 (3) , 117-142
Hortikulturna flora privatnih vrtova Gacke doline
U radu se prikazuju rezultati analize hortikulturne flore kućnih vrtova Gacke doline koja je s jedne strane omeđena Velebitom, a s druge Kapelom. Istraživanje je provedeno tijekom 2018. i 2019. godine, te revidirano 2021. godine. Nasumično je izabran...
- 7 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Agronomski glasnik
- Vol. 84 (3) , 117-142
Open AccessHortikulturna flora privatnih vrtova Gacke doline
U radu se prikazuju rezultati analize hortikulturne flore kućnih vrtova Gacke doline koja je s jedne strane omeđena Velebitom, a s druge Kapelom. Istraživanje je provedeno tijekom 2018. i 2019. godine, te revidirano 2021. godine. Nasumično je izabran...
- Open Access
Non-Aerated Common Nettle (Urtica dioica L.) Extract Enhances Green Beans (Phaseolus vulgaris L.) Growth and Soil Enzyme Activity
One of the limiting factors in organic farming is the scarcity of allowed fertilizers and chemicals for plant protection. Plant and compost extracts are a promising solution for fertilization because of their positive effect on plant growth and soil microbial activity. Nettle extract was already successfully applied to some vegetables. Not-aerated nettle extract, obtained from dry nettle leaves, was applied in experiments with green beans in a quantity of 1 L per pot at two-day intervals was studied. A three-factorial experimental design was applied with two soil types (brown—Calcic Gleysol and red—Eutric Cambisol), soil disinfection with dazomet or not, and irrigated with nettle extract or water. Nettle extract application increased all above-ground traits; plant height, leaf area, flower buds, shoot dry weight at flowering, pod length, pod diameter, and shoot dry weight at harvest by 49%, 66%, 43%, 36%, 11%, 9%, and 37%, respectively, the root length at harvest by 59%, total yield by 48%, soil respiration by 91% and 74% in two soil types, and alkaline phosphatase by 30%. Dehydrogenase activity was enhanced by nettle extract application on red soil, while nettle extract application had no effect on root nodulation. The nettle extract application benefits in green bean organic production were attributed to the nutrients and other components present in the extract and not to nitrogen fixation. The optimization of the dose of the extract and experiments in real conditions of green bean production would be the next step toward the implementation of nettle extract as an organic fertilizer.
Open AccessNon-Aerated Common Nettle (Urtica dioica L.) Extract Enhances Green Beans (Phaseolus vulgaris L.) Growth and Soil Enzyme Activity
One of the limiting factors in organic farming is the scarcity of allowed fertilizers and chemicals for plant protection. Plant and compost extracts are a promising solution for fertilization because of their positive effect on plant growth and soil microbial activity. Nettle extract was already successfully applied to some vegetables. Not-aerated nettle extract, obtained from dry nettle leaves, was applied in experiments with green beans in a quantity of 1 L per pot at two-day intervals was studied. A three-factorial experimental design was applied with two soil types (brown—Calcic Gleysol and red—Eutric Cambisol), soil disinfection with dazomet or not, and irrigated with nettle extract or water. Nettle extract application increased all above-ground traits; plant height, leaf area, flower buds, shoot dry weight at flowering, pod length, pod diameter, and shoot dry weight at harvest by 49%, 66%, 43%, 36%, 11%, 9%, and 37%, respectively, the root length at harvest by 59%, total yield by 48%, soil respiration by 91% and 74% in two soil types, and alkaline phosphatase by 30%. Dehydrogenase activity was enhanced by nettle extract application on red soil, while nettle extract application had no effect on root nodulation. The nettle extract application benefits in green bean organic production were attributed to the nutrients and other components present in the extract and not to nitrogen fixation. The optimization of the dose of the extract and experiments in real conditions of green bean production would be the next step toward the implementation of nettle extract as an organic fertilizer.
- 12 February 2022
- Published by Springer Nature in BioControl
- Vol. 67 (3) , 345-356
Chemotactic response and motility of the mollusc parasitic nematode Phasmarhabditis papillosa towards mucus from different mollusc species
- 12 February 2022
- Published by Springer Nature in BioControl
- Vol. 67 (3) , 345-356
Chemotactic response and motility of the mollusc parasitic nematode Phasmarhabditis papillosa towards mucus from different mollusc species
- Open Access
- 16 October 2019
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Pomologia Croatica
- Vol. 23 (1-2) , 59-66
Fauna prizemnih člankonožaca (Arthropoda) u nasadu smokve (Ficus carica L.)
Smokva (Ficus carica L.) je mediteranska voćna kultura koja ima dugu tradiciju uzgoja na području Ravnih kotara. Područje istraživanja se nalazilo u blizini mjesta Polača u nasadu smokve s integriranim sustavom proizvodnje. Zastupljene sorte su „Zamorčica“, „Bjelica“ i „Petrovača bijela“. Način gospodarenja tlom u voćnjacima igra važnu ulogu u aktivnosti i raznolikosti faune prizemnih člankonožaca. Istraživanje je provedeno s ciljem proučavanja sastava i aktivnosti faune prizemnih člankonožaca u zakorovljenom za razliku od pokošenog i malčiranog nasada smokve. Za vrijeme pokusa nasad smokve je bio podijeljen na dva dijela. Jedan dio bio je zakorovljen, a drugi pokošen i malčiran nekoliko puta tijekom vegetacijske sezone. Istraživanje je trajalo od svibnja do rujna 2017. Uzorkovanje je obavljeno korištenjem lovnih posuda („pitfall traps“). Ulovljeno je sveukupno 1 689 jedinki koje pripadaju u 2 razreda, 7 redova i 15 porodica. Na zatravljenom dijelu pronađeno je 993 jedinki, dok je na pokošenom zabilježeno 696 jedinki. Najbrojniji su bili: opnokrilci (Hymenoptera - por. Formicidae), kornjaši (Coleoptera) i pauci (Araneae). U ovom istraživanju dominirali su mravi sa zastupljenošću od 77. 68% ukupnog ulova.
- 16 October 2019
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Pomologia Croatica
- Vol. 23 (1-2) , 59-66
Open AccessFauna prizemnih člankonožaca (Arthropoda) u nasadu smokve (Ficus carica L.)
Smokva (Ficus carica L.) je mediteranska voćna kultura koja ima dugu tradiciju uzgoja na području Ravnih kotara. Područje istraživanja se nalazilo u blizini mjesta Polača u nasadu smokve s integriranim sustavom proizvodnje. Zastupljene sorte su „Zamorčica“, „Bjelica“ i „Petrovača bijela“. Način gospodarenja tlom u voćnjacima igra važnu ulogu u aktivnosti i raznolikosti faune prizemnih člankonožaca. Istraživanje je provedeno s ciljem proučavanja sastava i aktivnosti faune prizemnih člankonožaca u zakorovljenom za razliku od pokošenog i malčiranog nasada smokve. Za vrijeme pokusa nasad smokve je bio podijeljen na dva dijela. Jedan dio bio je zakorovljen, a drugi pokošen i malčiran nekoliko puta tijekom vegetacijske sezone. Istraživanje je trajalo od svibnja do rujna 2017. Uzorkovanje je obavljeno korištenjem lovnih posuda („pitfall traps“). Ulovljeno je sveukupno 1 689 jedinki koje pripadaju u 2 razreda, 7 redova i 15 porodica. Na zatravljenom dijelu pronađeno je 993 jedinki, dok je na pokošenom zabilježeno 696 jedinki. Najbrojniji su bili: opnokrilci (Hymenoptera - por. Formicidae), kornjaši (Coleoptera) i pauci (Araneae). U ovom istraživanju dominirali su mravi sa zastupljenošću od 77. 68% ukupnog ulova.
- Open Access
- 31 December 2018
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Pomologia Croatica
- Vol. 22 (1-2) , 37-44
Otpornost različitih kultivara jabuka na crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi Koch)
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi Koch) je jedan od najznačajnijih štetnika jabuke. Na razvoj crvenog pauka utječu vremenski uvjeti kao i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Ovaj štetnik također preferira pojedine kultivare jabuka. Istraživanje je provedeno metodom zimskog pregleda grana na području Zadarske županije (Hrvatska) tijekom tri godine (2016. – 2018.). U 2016. najveći prosječan broj prezimljujućih jaja je pronađen na sortama Gala (338,33), Cripps Pink (241,33) i Red Elstar (247) dok je na sortama Golden Delicious i Summer Red uočeno znatno manje jaja. Tijekom 2017. najveća brojnost je uočena na sortama Cripps Pink (40) i Golden Delicious (24) ali još uvijek niska u odnosu na prethodnu godinu. U 2018. najveći broj prezimljujućih jaja pronađen je na sorti Granny Smith (20). Broj jaja na sortama Golden Delicious i Summer Red je bio podjednak tijekom 2016., 2017. i 2018. Tijekom istraživanja niti na jednom kultivaru nije uočen kritičan broj prezimljujućih jaja.
- 31 December 2018
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Pomologia Croatica
- Vol. 22 (1-2) , 37-44
Open AccessOtpornost različitih kultivara jabuka na crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi Koch)
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi Koch) je jedan od najznačajnijih štetnika jabuke. Na razvoj crvenog pauka utječu vremenski uvjeti kao i kemijska sredstva za zaštitu bilja. Ovaj štetnik također preferira pojedine kultivare jabuka. Istraživanje je provedeno metodom zimskog pregleda grana na području Zadarske županije (Hrvatska) tijekom tri godine (2016. – 2018.). U 2016. najveći prosječan broj prezimljujućih jaja je pronađen na sortama Gala (338,33), Cripps Pink (241,33) i Red Elstar (247) dok je na sortama Golden Delicious i Summer Red uočeno znatno manje jaja. Tijekom 2017. najveća brojnost je uočena na sortama Cripps Pink (40) i Golden Delicious (24) ali još uvijek niska u odnosu na prethodnu godinu. U 2018. najveći broj prezimljujućih jaja pronađen je na sorti Granny Smith (20). Broj jaja na sortama Golden Delicious i Summer Red je bio podjednak tijekom 2016., 2017. i 2018. Tijekom istraživanja niti na jednom kultivaru nije uočen kritičan broj prezimljujućih jaja.