Jana Vukić

To understand changes in education caused by the transition to distance education, we utilize sociological concepts such as Turner’s concept of social dynamics to theoretically place changed relationships between individuals, institutions, and the social system, and we use various concepts of capital in understanding activation of teachers’ capital and resources. Primary research objectives were to analyze (a) institutional support to teachers from their perspective and (b) the capital and resources teachers had to activate during distance education. Interviews with 32 teachers from Croatia were conducted in 2020 and deductive thematic analysis was applied. Results indicate that the adjustment from teachers’ perspective relied mostly on their direct work with students and activation of personal and professional capital and resources, while institutional support was of secondary importance. Themes related to the institutional support indicate a mix of positive and negative experiences with negative experiences more pronounced regarding the national level support. Social capital and the exchange of experiences with colleagues are highlighted in comparison to the national‑level institutional support which aligns with Turner’s analysis of social dynamics.

Svrha izrade sociološke studije je analizirati i integrirati ključne aspekte zaštite prostora, prirodne i kulturne baštine, istovremeno potičući održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života na prostoru Grada Dubrovnika. Znanstvenim prikupljanjem i analizom stavova, potreba i percepcija lokalnog stanovništva, studija ima za cilj identificirati ključne izazove i prilike s kojima se Dubrovnik suočava. Fokus je na integraciji perspektive građana, stručnjaka i drugih relevantnih aktera kako bi se stvorile smjernice koje odražavaju autentične potrebe i vrijednosti Dubrovnika. Studija je imala zadatak oblikovati smjernice za sveobuhvatne izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana (PPU) Grada Dubrovnika, s posebnim fokusom na aktivno uključivanje civilnih i stručnih dionika kroz stručno vođeni proces participacije. Ovaj proces obuhvaća sve faze, počevši od pripreme urbanističkog koncepta pa do oblikovanja konkretnih prijedloga. Sociološka studija ima širi domet od samo ispitivanja potreba i prijedloga građana i stručnjaka; ona pruža dublji uvid u urbanistički aspekt, čime igra ključnu ulogu u objedinjavanju i sagledavanju ukupnih potreba i razvojnih zahtjeva stanovnika Grada Dubrovnika. Na temelju prethodno navedenog Studija je koncipirana od 3 istraživačka dijela: provedba istraživanja (analize sadržaja i terenskog dijela tj. provedbe participativnog procesa), zatim komparacija i kontekstualizacija rezultata istraživanja i posljednje, oblikovanje smjernica. Svrha izrade sociološke studije je analizirati i integrirati ključne aspekte zaštite prostora, prirodne i kulturne baštine, istovremeno potičući održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života na prostoru Grada Dubrovnika. Znanstvenim prikupljanjem i analizom stavova, potreba i percepcija lokalnog stanovništva, studija ima za cilj identificirati ključne izazove i prilike s kojima se Dubrovnik suočava. Fokus je na integraciji perspektive građana, stručnjaka i drugih relevantnih aktera kako bi se stvorile smjernice koje odražavaju autentične potrebe i vrijednosti Dubrovnika. Studija je imala zadatak oblikovati smjernice za sveobuhvatne izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana (GUP) i Prostornog plana (PPU) Grada Dubrovnika, s posebnim fokusom na aktivno uključivanje civilnih i stručnih dionika kroz stručno vođeni proces participacije. Ovaj proces obuhvaća sve faze, počevši od pripreme urbanističkog koncepta pa do oblikovanja konkretnih prijedloga. Sociološka studija ima širi domet od samo ispitivanja potreba i prijedloga građana i stručnjaka; ona pruža dublji uvid u urbanistički aspekt, čime igra ključnu ulogu u objedinjavanju i sagledavanju ukupnih potreba i razvojnih zahtjeva stanovnika Grada Dubrovnika. Na temelju prethodno navedenog Studija je koncipirana od 3 istraživačka dijela: provedba istraživanja (analize sadržaja i terenskog dijela tj. provedbe participativnog procesa), zatim komparacija i kontekstualizacija rezultata istraživanja i posljednje, oblikovanje smjernica.

Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i...

U posljednjih nekoliko desetljeća koncept održivosti etablirao se kao dio društvenih znanosti. Unatoč činjenici da je proizašao iz ekološke paradigme, ekološka je dimenzija samo jedan od četiriju stupova održivosti te tek zajedno s ekonomskim, socijalnim i kulturnim stupom čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. Na sličan način možemo sagledavati i pojam otpornosti koji, pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sustava često predstavlja odgovor na ekološke, elementarne ili biološke katastrofe. Primarna svrha analize i evaluacije koncepata otpornosti i održivosti u ovome radu jest pokušaj postavljanja integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Kroz definiranje i analizu ovih koncepata, razgraničavanje njihovih razlika i promišljanje urbane otpornosti, otvara se mogućnost detaljnijeg i konkretnijeg daljnjeg istraživanja otpornosti. Razumijevanje prostorne, socijalne i kulturne otpornosti u uskoj je vezi s konceptom zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. Pogotovo je u kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unaprjeđenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Pritom su prostornost i lokalnost zajednice vrlo bitni aspekti promišljanja kojima se konstruiraju i preispituju neke nove dimenzije zajednica. Lokaliziranje otpornosti i održivosti događa se upravo kroz zajednicu bilo da je riječ o prostornoj ili kulturnoj lokalizaciji.

U radu se na primjeru dviju gradskih četvrti grada Zagreba analizira transformacijski potencijal gradskih središta u podizanju kvalitete života. Polazi se od sagledavanja grada kao mreže javnih prostora, a uređenje gradskih...

U sklopu projekta „Zagreb za mene” provedena je interdisciplinarna metoda Akupunkture grada - istraživanje stajališta građana o potrebama, promjenama i lokacijama uređenja javnih prostora u gradu Zagrebu. Rad iznosi rezultate istraživanja i ističe važnost uloge participativnog modela planiranja, pri čemu predstavlja Akupunkturu grada (inicijativu koja djeluje u sklopu Društva arhitekata Zagreba) kao planerski alat za jačanje simboličke i identitetske poveznice stanovnika s vlastitom četvrti i gradom u cjelini.