MIMarko Ivanković

Marko Ivanković

*This is an algorithmically generated author record based on publicly available information.

Current Organizations / Institutes

The organizations/institutes from the scholar's latest article


Marko Ivanković has a total of 11 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:


Latest Publications

  • Advantage and competitiveness of Bosnia and Herzegovina’s wine foreign trade

    by Nemanja Jalić, Aleksandar Ostojić, Marko Ivanković

    The aim of this article is to observe the trade exchange by calculating Relative Trade Advantage index with the wine products (HS 2204) of Bosnia and Herzegovina and the most common destinations concerning export and import. The data is used from the trade map data and wine institute data. The trade is based on the former Yugoslavia countries (Serbia, Croatia, North Macedonia, Slovenia, and Montenegro). Export market share and Import market share with these countries ranges from 60% to 95% of overall trade. The most important import partner is Serbia with a stake of 28.2%. The largest export partner is Croatia with 52.3% of all BiH’s export. The calculated RTA index had values from (-0.674) in 2012 to (-0.567) in 2019. Negative values of RTA index represent relative trade disadvantages in Bosnia and Herzegovina’s wine foreign exchange.                    Key words: EMS, IMS, RTA, wine, Bosnia and Herzegovina


  • Potencijal poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine za zaštitu oznakom kvalitete proizvoda Europske unije

    by Marin Čagalj, Marko Ivanković, Mate Paštar, Ivo Grgić

    Svjetsko tržište hrane zasićeno je cjenovno konkurentnim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima često dvojbene kvalitete. Europska unija je još devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavila jedinstveni sustav za zaštitu naziva tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji svojom kvalitetom i posebnim značajkama nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika, a specifični su za određeno zemljopisno područje, ili su proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi, iznimne kvalitete i posebnosti označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). U ovome radu uz pomoć kontroliranog uzorka eksperata iz područja kvalitete hrane, analizirani su potencijali zaštite oznakama kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s područja Bosne i Hercegovine. Ispitanici smatraju da od vina Žilavka ima najveći potencijal, od sireva Livanjski polutvrdi sir, dok od mesnih proizvoda je to Tradicionalno jelo-raštika sa suhim mesom.

  • Ekološka poljoprivredna proizvodnja Hrvatske i turizam

    by Ivo Grgić, Marko Ivanković, Marin Čagalj, Mirjana Miličević, Magdalena Zrakić Sušac

    U svijetu se sve veća pozornost posvećuje zdravlju pučanstva i očuvanju bioraznolikosti i prirodne ravnoteže. Briga za zdravlje je sve naglašenija kroz prehranu i vidljiva je kroz porast potražnje poljoprivrednih proizvoda i prerađevina proizvedenih po ekološkim principima. Istovremeno, potrebni duži ili kraći odmori često su kombinacija „konzumacije turističkih sadržaja i gastronomije“. Blagodat koju ima Republika Hrvatska u ponudi turističkih sadržaja te u bogatstvu kvalitetnih poljoprivrednih proizvodnih resursa za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, prilika su za njihov jači sinergijski učinak. U radu se daje pregled razvitka ekološke poljoprivredne proizvodnje i promjene kod broja turista u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 2007. do 2017. godine površine pod ekološkom proizvodnjom porasle su za trinaest puta ali čine još uvijek mali dio (6,46%) ukupno korištenih poljoprivrednih površina. U 2017. godini ekološkom proizvodnjom se bavilo 4.023 proizvođača te se predviđa da bi u 2020. godini njihov broj porastao za 15,7% odnosno dosegao bi broj od 4.655. Dosadašnji značajan porast broja turista i ukupno ostvarenih noćenja mogao bi nastaviti daljnji porast, te se predviđa da bi u 2020. godini dosegnuo oko 117 milijuna noćenja, što bi u odnosu na 2018. bio porast od 15,4%. Ovo nam ukazuje na potrebu i mogućnost veće ekološke poljoprivredne proizvodnje i njene veće zastupljenosti u ukupnom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

  • Open Access

    The impact of foreign trade in agricultural products of Bosnia and Herzegovina within the framework of CEFTA 2006

    by Ferhat Cejvanovic, Marko Ivankovic, Marija Lasic, Zeljko Vasko

    In modern conditions, characterized by the growing importance of foreign trade between the countries, relations of a country with international environment play an increasingly impor­tant role in economic development. Over the last decade the process of economic integration through the removal of barriers for the free movement of goods, services, money and people has improved job creation and economic growth. From economic cooperation with foreign countries should expect positive effects on the economy of the state if the external economic factor used in accordance with the plans and programs of economic development of a coun­try. Thereto, there are social forces that can decide relatively independently to all elements of internal development and cooperation with foreign countries. The objective of this study was to investigate the effect of the CEFTA 2006 on the foreign trade of agricultural products in Bosnia and Herzegovina. In this respect it may be noted that foreign trade of agricultural products has an impact on the agricultural sector in Bosnia and Herzegovina.