Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju
Sveučilište u Zadru Odjel za psihologiju has a total of 51 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
Andreja Bubić
2 shared publicationsAnela Nikčević-Milković
2 shared publicationsMarina Vidaković
2 shared publicationsPavle Valerjev
2 shared publications- 10 000 Zagreb CZSS Zagreb – Podružnica Obiteljski centar za Grad Zagreb Preobraženska 4/IV1 shared publication
Ana Matić
1 shared publication
Latest Publications
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (1) , 77-92
Utjecaj pandemije COVID-a-19 na starije osobe: rezultati deskriptivnog istraživanja
Rezultati ranijih istraživanja utjecaja pandemije COVID-a-19 i s njom povezanih epidemioloških mjera na kvalitetu života i dobrobit starijih osoba nisu suglasni, pri čemu neki ne potvrđuju očekivani izraženiji nepovoljan utjecaj, dok drugi upućuju na značajne negativne efekte na mentalno zdravlje i opću kvalitetu života. Cilj je ovoga kvalitativnog istraživanja bio ispitati percipirani utjecaj pandemije i propisanih mjera na starije osobe u Hrvatskoj i njihov svakodnevni život. Intervjuirane su 93 starije osobe iz prigodnog uzorka, u dobi od 65 do 90 godina, iz različitih krajeva Hrvatske. Tematskom analizom odgovora na pitanje otvorenog tipa o utjecaju pandemije i propisanih mjera identificirane su tri glavne teme: izostanak većeg utjecaja ili dobra prilagodba starijih osoba na pandemiju i propisane mjere, značajan nepovoljan i značajan povoljan utjecaj. Pokazalo se da se većina intervjuiranih osoba (51%) dobro prilagodila pandemijskim uvjetima i da ne navodi značajne promjene kvalitete života. Međutim, značajan postotak (oko 45%) istaknuo je i nepovoljne efekte pandemije, i to u tri domene: ugroženo tjelesno ili mentalno zdravlje i opća dobrobit, ograničenja kretanja i uobičajenih aktivnosti te socijalno distanciranje. Samo četiri osobe navele su pozitivne utjecaje pandemije poput češćih šetnji u prirodi, obavljanja zaostalih poslova, većeg okretanja sebi itd. Rezultati upućuju na heterogenost populacije starijih osoba glede utjecaja pandemije COVID-a-19 na njihove živote. Mjere i intervencije usmjerene na očuvanje kvalitete života i zdravlja u uvjetima pandemije trebaju biti usmjerene na sve starije osobe, ali posebno na rizične skupine kao što su socijalno izolirane i usamljene starije osobe. Ključne riječi: COVID-19, starije osobe, kvaliteta života, dobrobit, socijalno distanciranještitu
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (1) , 77-92
Utjecaj pandemije COVID-a-19 na starije osobe: rezultati deskriptivnog istraživanja
Rezultati ranijih istraživanja utjecaja pandemije COVID-a-19 i s njom povezanih epidemioloških mjera na kvalitetu života i dobrobit starijih osoba nisu suglasni, pri čemu neki ne potvrđuju očekivani izraženiji nepovoljan utjecaj, dok drugi upućuju na značajne negativne efekte na mentalno zdravlje i opću kvalitetu života. Cilj je ovoga kvalitativnog istraživanja bio ispitati percipirani utjecaj pandemije i propisanih mjera na starije osobe u Hrvatskoj i njihov svakodnevni život. Intervjuirane su 93 starije osobe iz prigodnog uzorka, u dobi od 65 do 90 godina, iz različitih krajeva Hrvatske. Tematskom analizom odgovora na pitanje otvorenog tipa o utjecaju pandemije i propisanih mjera identificirane su tri glavne teme: izostanak većeg utjecaja ili dobra prilagodba starijih osoba na pandemiju i propisane mjere, značajan nepovoljan i značajan povoljan utjecaj. Pokazalo se da se većina intervjuiranih osoba (51%) dobro prilagodila pandemijskim uvjetima i da ne navodi značajne promjene kvalitete života. Međutim, značajan postotak (oko 45%) istaknuo je i nepovoljne efekte pandemije, i to u tri domene: ugroženo tjelesno ili mentalno zdravlje i opća dobrobit, ograničenja kretanja i uobičajenih aktivnosti te socijalno distanciranje. Samo četiri osobe navele su pozitivne utjecaje pandemije poput češćih šetnji u prirodi, obavljanja zaostalih poslova, većeg okretanja sebi itd. Rezultati upućuju na heterogenost populacije starijih osoba glede utjecaja pandemije COVID-a-19 na njihove živote. Mjere i intervencije usmjerene na očuvanje kvalitete života i zdravlja u uvjetima pandemije trebaju biti usmjerene na sve starije osobe, ali posebno na rizične skupine kao što su socijalno izolirane i usamljene starije osobe. Ključne riječi: COVID-19, starije osobe, kvaliteta života, dobrobit, socijalno distanciranještitu
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (2) , 189-207
Organizacijska pravednost, zadovoljstvo poslom i odanost profesionalnih nogometaša klubu
Rezultati istraživanja organizacijske pravednosti u sportskom okruženju upućuju na to da je percepcija pravednosti povezana s relevantnim ishodima za pojedinačne i timske sportove kao što su stavovi i ponašanja sportaša, zajedništvo tima i odanost klubu (De Backer i sur., 2011; Jordan, i sur., 2004; Kerwin i sur., 2014; Mahony i sur., 2006; Whisenant, 2005). Cilj je ovog istraživanja bio ispitati doprinos duljine bavljenja nogometom općenito i u klubu, organizacijske pravednosti i zadovoljstva poslom u objašnjenju odanosti profesionalnih nogometaša klubu. U istraživanju je sudjelovalo 114 profesionalnih nogometaša u dobi od 17 do 39 godina. Primijenjeni su Upitnik pravednosti u organizacijskom kontekstu, Skale afektivne, instrumentalne i normativne odanosti, Indeks zadovoljstva poslom te Zadovoljstvo statusom u klubu i Zadovoljstvo plaćom i nagradama. Rezultati upućuju na to da odnos organizacijske pravednosti i odanosti nogometaša klubu ovisi o izvoru pravednosti i to tako da samo pravednost uprave kluba pozitivno doprinosi svim komponentama organizacijske odanosti, i to dijelom direktno, a dijelom preko zadovoljstva poslom, s obzirom na utvrđen parcijalni medijacijski efekt mjera zadovoljstva poslom. Nadalje, utvrđeno je da su nogometaši koji su generalno zadovoljniji poslom, te zadovoljniji plaćom i nagradama odaniji klubu te da su nogometaši koji su duže u klubu odaniji klubu. Ključne riječi: organizacijska pravednost, organizacijska odanost, zadovoljstvo poslom, profesionalni nogometaši
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (2) , 189-207
Organizacijska pravednost, zadovoljstvo poslom i odanost profesionalnih nogometaša klubu
Rezultati istraživanja organizacijske pravednosti u sportskom okruženju upućuju na to da je percepcija pravednosti povezana s relevantnim ishodima za pojedinačne i timske sportove kao što su stavovi i ponašanja sportaša, zajedništvo tima i odanost klubu (De Backer i sur., 2011; Jordan, i sur., 2004; Kerwin i sur., 2014; Mahony i sur., 2006; Whisenant, 2005). Cilj je ovog istraživanja bio ispitati doprinos duljine bavljenja nogometom općenito i u klubu, organizacijske pravednosti i zadovoljstva poslom u objašnjenju odanosti profesionalnih nogometaša klubu. U istraživanju je sudjelovalo 114 profesionalnih nogometaša u dobi od 17 do 39 godina. Primijenjeni su Upitnik pravednosti u organizacijskom kontekstu, Skale afektivne, instrumentalne i normativne odanosti, Indeks zadovoljstva poslom te Zadovoljstvo statusom u klubu i Zadovoljstvo plaćom i nagradama. Rezultati upućuju na to da odnos organizacijske pravednosti i odanosti nogometaša klubu ovisi o izvoru pravednosti i to tako da samo pravednost uprave kluba pozitivno doprinosi svim komponentama organizacijske odanosti, i to dijelom direktno, a dijelom preko zadovoljstva poslom, s obzirom na utvrđen parcijalni medijacijski efekt mjera zadovoljstva poslom. Nadalje, utvrđeno je da su nogometaši koji su generalno zadovoljniji poslom, te zadovoljniji plaćom i nagradama odaniji klubu te da su nogometaši koji su duže u klubu odaniji klubu. Ključne riječi: organizacijska pravednost, organizacijska odanost, zadovoljstvo poslom, profesionalni nogometaši
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (2) , 225-227
Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike
- 1 January 2021
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 24 (2) , 225-227
Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike
- 30 October 2020
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Klinička psihologija
- Vol. 13 (1-2) , 5-20
Modeli logopedske terapije: komparativna analiza hrvatskog i europskog konteksta
Logopedsku terapiju čini niz aktivnosti o kojima je potrebno unaprijed promišljati, a terapijski bi pristupi i modeli trebali počivati na teorijskim činjenicama i znanstveno utemeljenim dokazima. U Hrvatskoj još uvijek manjka istraživanja o načinima rada logopeda, metodama podrške koje primjenjuju i čimbenicima koji određuju strukturu terapije. U skladu s time, svrha je ovoga rada bila prikupiti spoznaje o terapijskim modelima koji se primjenjuju u radu s djecom s razvojnim jezičnim poremećajem (RJP), a cilj je ispitati zastupljenost izravne i neizravne terapije u logopedskom radu te provesti korelacijsko ispitivanje radi utvrđivanja čimbenika koji utječu na odluku o primjeni određenoga modela. Rezultati su pokazali da u Hrvatskoj i dalje prevladava izravan model rada te da manji dio logopeda u svoj rad uključuje treću stranu, najčešće roditelje. U tom se smislu logopedi u Hrvatskoj ne razlikuju od onih u Europi. Nije dobivena povezanost između sustava rada i modela pružanja usluga, ali je dobivena granično značajna negativna povezanost između većeg radnog iskustva i odabira kombiniranih modela. Nije utvrđena ni povezanost djetetove dobi, vrste i jakosti poremećaja s načinom rada. Podatci o niskoj zastupljenosti neizravne terapije upućuju na potrebu dodatne edukacije logopeda o njezinim prednostima i nedostatcima te načinima njezine implementacije. Nepotvrđivanje povezanosti između niza ispitanih varijabli upućuje na potrebu za dodatnim promišljanjem o čimbenicima koji usmjeravaju logopedski rad. Ključne riječi: logopedska terapija, izravni i neizravni modeli, Upitnik za logopede, komparativna analiza
- 30 October 2020
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Klinička psihologija
- Vol. 13 (1-2) , 5-20
Modeli logopedske terapije: komparativna analiza hrvatskog i europskog konteksta
Logopedsku terapiju čini niz aktivnosti o kojima je potrebno unaprijed promišljati, a terapijski bi pristupi i modeli trebali počivati na teorijskim činjenicama i znanstveno utemeljenim dokazima. U Hrvatskoj još uvijek manjka istraživanja o načinima rada logopeda, metodama podrške koje primjenjuju i čimbenicima koji određuju strukturu terapije. U skladu s time, svrha je ovoga rada bila prikupiti spoznaje o terapijskim modelima koji se primjenjuju u radu s djecom s razvojnim jezičnim poremećajem (RJP), a cilj je ispitati zastupljenost izravne i neizravne terapije u logopedskom radu te provesti korelacijsko ispitivanje radi utvrđivanja čimbenika koji utječu na odluku o primjeni određenoga modela. Rezultati su pokazali da u Hrvatskoj i dalje prevladava izravan model rada te da manji dio logopeda u svoj rad uključuje treću stranu, najčešće roditelje. U tom se smislu logopedi u Hrvatskoj ne razlikuju od onih u Europi. Nije dobivena povezanost između sustava rada i modela pružanja usluga, ali je dobivena granično značajna negativna povezanost između većeg radnog iskustva i odabira kombiniranih modela. Nije utvrđena ni povezanost djetetove dobi, vrste i jakosti poremećaja s načinom rada. Podatci o niskoj zastupljenosti neizravne terapije upućuju na potrebu dodatne edukacije logopeda o njezinim prednostima i nedostatcima te načinima njezine implementacije. Nepotvrđivanje povezanosti između niza ispitanih varijabli upućuje na potrebu za dodatnim promišljanjem o čimbenicima koji usmjeravaju logopedski rad. Ključne riječi: logopedska terapija, izravni i neizravni modeli, Upitnik za logopede, komparativna analiza
- 1 January 2020
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 23 (1) , 55-64
Career information seeking behavior of Croatian psychology students: preliminary data
Adaptation to job market requirements can be easier if one possesses adequate skills and uses reliable career information sources. Psychology students have a broad spectrum of skills; however, little is known about their career information seeking behavior. The main goal of the study was to identify sources of career-related information that Croatian psychology students use and to determine their level of satisfaction with the sources, perception of trustworthiness of and accessibility to those sources. These characteristics are important determinants of sources prolonged use. A pencil-paper study was conducted on a sample of 337 psychology students. The main findings are: 1) students on average use 6 career information sources, with friends and immediate family members being dominant; 2) students are the most satisfied with practitioners, who are also trusted the most; 3) Students do not perceive any information source as highly available to them. The present study gives a first insight into career information seeking behavior of Croatian psychology students. Hopefully, more studies and practical implications will follow. Keywords: career development, information seeking behavior, psychology students, sources of career-related information
- 1 January 2020
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 23 (1) , 55-64
Career information seeking behavior of Croatian psychology students: preliminary data
Adaptation to job market requirements can be easier if one possesses adequate skills and uses reliable career information sources. Psychology students have a broad spectrum of skills; however, little is known about their career information seeking behavior. The main goal of the study was to identify sources of career-related information that Croatian psychology students use and to determine their level of satisfaction with the sources, perception of trustworthiness of and accessibility to those sources. These characteristics are important determinants of sources prolonged use. A pencil-paper study was conducted on a sample of 337 psychology students. The main findings are: 1) students on average use 6 career information sources, with friends and immediate family members being dominant; 2) students are the most satisfied with practitioners, who are also trusted the most; 3) Students do not perceive any information source as highly available to them. The present study gives a first insight into career information seeking behavior of Croatian psychology students. Hopefully, more studies and practical implications will follow. Keywords: career development, information seeking behavior, psychology students, sources of career-related information
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 103-127
Odrednice primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda u adolescenciji
Strategije za promjenu tjelesnog izgleda uključuju različite načine mijenjanja i utjecanja na oblik, veličinu i/ili težinu tijela, kao i na njegovu mišićavost. Jedan od čimbenika primjene ovih strategija je nezadovoljstvo tijelom kao subjektivna negativna procjena vlastitog tjelesnog izgleda. Međutim, uloga važnosti slike tijela u njihovoj primjeni je do sada još uvijek manje istražena. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati doprinos roda, indeksa tjelesne mase, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u objašnjavanju čestine primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda (strategija mršavljenja, dobivanja na tjelesnoj težini, učvršćivanja mišića i povećanja mišića) te moderatorski utjecaj važnosti slike tijela na odnos između nezadovoljstva tijelom i čestine primjene navedenih strategija za promjenu tjelesnog izgleda. 1056 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola prosječne dobi 15-14 godina ispunilo je prevedenu i prilagođenu verziju Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda. Rezultati istraživanja pokazuju kako ženski rod, viši indeks tjelesne mase, više nezadovoljstvo tijelom i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija mršavljenja, dok muški rod, niži indeks tjelesne mase i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija dobivanja na tjelesnoj težini. Kao značajni prediktori čestine primjene strategija učvršćivanja i povećanja mišića pokazali su se muški rod i veća važnost slike tijela. Nalaz kako je važnost slike tijela prediktor svih ispitanih strategija za promjenu tjelesnog izgleda upućuje na njenu bitnu ulogu u njihovoj primjeni, zbog čega bi na nju bilo potrebno usmjeriti više pažnje u istraživanjima iz ovog područja. Ključne riječi: nezadovoljstvo tijelom, važnost slike tijela, strategije za promjenu tjelesnog izgleda, indeks tjelesne mase, adolescencija
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 103-127
Odrednice primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda u adolescenciji
Strategije za promjenu tjelesnog izgleda uključuju različite načine mijenjanja i utjecanja na oblik, veličinu i/ili težinu tijela, kao i na njegovu mišićavost. Jedan od čimbenika primjene ovih strategija je nezadovoljstvo tijelom kao subjektivna negativna procjena vlastitog tjelesnog izgleda. Međutim, uloga važnosti slike tijela u njihovoj primjeni je do sada još uvijek manje istražena. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati doprinos roda, indeksa tjelesne mase, nezadovoljstva tijelom i važnosti slike tijela u objašnjavanju čestine primjene strategija za promjenu tjelesnog izgleda (strategija mršavljenja, dobivanja na tjelesnoj težini, učvršćivanja mišića i povećanja mišića) te moderatorski utjecaj važnosti slike tijela na odnos između nezadovoljstva tijelom i čestine primjene navedenih strategija za promjenu tjelesnog izgleda. 1056 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola prosječne dobi 15-14 godina ispunilo je prevedenu i prilagođenu verziju Inventara slike tijela i promjene tjelesnog izgleda. Rezultati istraživanja pokazuju kako ženski rod, viši indeks tjelesne mase, više nezadovoljstvo tijelom i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija mršavljenja, dok muški rod, niži indeks tjelesne mase i veća važnost slike tijela doprinose objašnjavanju čestine primjene strategija dobivanja na tjelesnoj težini. Kao značajni prediktori čestine primjene strategija učvršćivanja i povećanja mišića pokazali su se muški rod i veća važnost slike tijela. Nalaz kako je važnost slike tijela prediktor svih ispitanih strategija za promjenu tjelesnog izgleda upućuje na njenu bitnu ulogu u njihovoj primjeni, zbog čega bi na nju bilo potrebno usmjeriti više pažnje u istraživanjima iz ovog područja. Ključne riječi: nezadovoljstvo tijelom, važnost slike tijela, strategije za promjenu tjelesnog izgleda, indeks tjelesne mase, adolescencija
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 53-65
Utjecaj perspektive i rejtinga igrača na fleksibilno mišljenje u šahu
Einstellung efekt (E-efekt) se u psihologiji šaha opisuje kao mentalni set koji šahiste čini nefleksibilnima da optimalno riješe problemsku poziciju, kad je u poziciji prisutno drugo poznato rješenje. Percepcija iskusnih šahista funkcionira tako da im omogućuje brzo uočavanje odnosa među figurama grupirajući ih u konfiguracije, što rezultira brzim pronalaskom poznatog rješenja. Pri tome glavnu ulogu ima tzv. brzi mehanizam poput prepoznavanja, dok bi za pronalazak optimalnog rješenja u istoj situaciji bio potreban izraženiji spori mehanizam, kao što je pretraživanje polja za mogućim potezima. Tehnika koja potiče aktivaciju sporog mehanizma mogla bi biti obrnuta perspektiva opažanja šahovske pozicije. U situaciji kad brzi mehanizam nije efikasan, ako se pozicija učini perceptivno nejasnijom, možda se potakne drugačiji pristup uspostavljanja odnosa među figurama. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj obrnute perspektive na smanjenje E-efekta, te utvrditi utjecaj rejtinga na nastanak E-efekta. U eksperimentu su sudjelovali klupski igrači (N = 26) s nacionalnim šahovskim rejtingom kojima se zadavao niz šahovskih problema u kojima se manipuliralo perspektivom. Ispitan je utjecaj perspektive i rejtinga na učestalost optimalnog rješenja, vrijeme odlučivanja, vremena i broja fiksacija na poljima relevantnim za Einstellung rješenje te razine sigurnosti u rješenje. Rezultati upućuju na to da obrnuta perspektiva nije imala efekt na niz zavisnih varijabli, dok se pokazalo da je redoslijed zadavanja problema utjecao na vrijeme odlučivanja. Također, utvrđeno je da su šahisti višeg rejtinga imali češće optimalno rješenje i veću razinu sigurnosti. Rejting igrača pokazuje najjači efekt na fleksibilno mišljenje u šahu. Ključne riječi: šah, obrnuta perspektiva, Einstellung efekt, fleksibilnost mišljenja
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 53-65
Utjecaj perspektive i rejtinga igrača na fleksibilno mišljenje u šahu
Einstellung efekt (E-efekt) se u psihologiji šaha opisuje kao mentalni set koji šahiste čini nefleksibilnima da optimalno riješe problemsku poziciju, kad je u poziciji prisutno drugo poznato rješenje. Percepcija iskusnih šahista funkcionira tako da im omogućuje brzo uočavanje odnosa među figurama grupirajući ih u konfiguracije, što rezultira brzim pronalaskom poznatog rješenja. Pri tome glavnu ulogu ima tzv. brzi mehanizam poput prepoznavanja, dok bi za pronalazak optimalnog rješenja u istoj situaciji bio potreban izraženiji spori mehanizam, kao što je pretraživanje polja za mogućim potezima. Tehnika koja potiče aktivaciju sporog mehanizma mogla bi biti obrnuta perspektiva opažanja šahovske pozicije. U situaciji kad brzi mehanizam nije efikasan, ako se pozicija učini perceptivno nejasnijom, možda se potakne drugačiji pristup uspostavljanja odnosa među figurama. Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj obrnute perspektive na smanjenje E-efekta, te utvrditi utjecaj rejtinga na nastanak E-efekta. U eksperimentu su sudjelovali klupski igrači (N = 26) s nacionalnim šahovskim rejtingom kojima se zadavao niz šahovskih problema u kojima se manipuliralo perspektivom. Ispitan je utjecaj perspektive i rejtinga na učestalost optimalnog rješenja, vrijeme odlučivanja, vremena i broja fiksacija na poljima relevantnim za Einstellung rješenje te razine sigurnosti u rješenje. Rezultati upućuju na to da obrnuta perspektiva nije imala efekt na niz zavisnih varijabli, dok se pokazalo da je redoslijed zadavanja problema utjecao na vrijeme odlučivanja. Također, utvrđeno je da su šahisti višeg rejtinga imali češće optimalno rješenje i veću razinu sigurnosti. Rejting igrača pokazuje najjači efekt na fleksibilno mišljenje u šahu. Ključne riječi: šah, obrnuta perspektiva, Einstellung efekt, fleksibilnost mišljenja
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 67-85
Doprinos moralnih temelja, religioznosti i društvene ideologije u objašnjenju orijentacija prema sreći
Istraživanje načina na koji pojedinci konceptualiziraju sreću, odnosno njihovih uvjerenja o tome što čini sretan život predstavlja važan element razumijevanja subjektivne dobrobiti jer ova uvjerenja ne reflektiraju samo njihova razmišljanja već i utječu na subjektivni osjećaj sreće. Istraživanja takvih uvjerenja pokazala su da postoje tri temeljne orijentacije koje naglašavaju mogućnost dostizanja sreće putem ugodnog, smislenog ili angažiranog života. S obzirom na to da nije dovoljno poznato koji činitelji doprinose razvoju spomenutih orijentacija, na uzorku od 415 sudionika provedeno je istraživanje čiji je cilj bio odrediti ulogu religioznosti, društvene ideologije i pet moralnih temelja koji uključuju brižnost, pravednost, lojalnost prema vlastitoj skupini, poštovanje autoriteta te tjelesnu i duhovnu čistoću u objašnjenju orijentacija prema sreći. Dobiveni rezultati izdvojili su moralne temelje lojalnosti i podložnosti autoritetu te liberalniju društvenu ideologiju i mlađu životnu dob kao statistički značajne prediktore orijentacije prema ugodnom životu. Uz to, moralni temelji brižnosti, lojalnosti i čistoće, kao i liberalnija društvena orijentacija, predviđali su izraženiju orijentiranost prema angažiranom životu, pri čemu se brižnost, zajedno s religioznošću, pokazala i kao značajan prediktor orijentacije prema smislenom životu. Dobiveni rezultati pokazuju da orijentacijama prema sreći, odnosno uvjerenjima pojedinaca o tome što predstavlja najbolji put prema sreći, doprinose njihova temeljna moralna, vjerska i društvena uvjerenja te upućuju na potrebu daljnjih istraživanja međuodnosa vrijednosnih orijentacija, zadovoljstva životom i orijentacija prema sreći. Ključne riječi: društvena ideologija, moralni temelji, orijentacije prema sreći, religioznost, subjektivna dobrobit
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 67-85
Doprinos moralnih temelja, religioznosti i društvene ideologije u objašnjenju orijentacija prema sreći
Istraživanje načina na koji pojedinci konceptualiziraju sreću, odnosno njihovih uvjerenja o tome što čini sretan život predstavlja važan element razumijevanja subjektivne dobrobiti jer ova uvjerenja ne reflektiraju samo njihova razmišljanja već i utječu na subjektivni osjećaj sreće. Istraživanja takvih uvjerenja pokazala su da postoje tri temeljne orijentacije koje naglašavaju mogućnost dostizanja sreće putem ugodnog, smislenog ili angažiranog života. S obzirom na to da nije dovoljno poznato koji činitelji doprinose razvoju spomenutih orijentacija, na uzorku od 415 sudionika provedeno je istraživanje čiji je cilj bio odrediti ulogu religioznosti, društvene ideologije i pet moralnih temelja koji uključuju brižnost, pravednost, lojalnost prema vlastitoj skupini, poštovanje autoriteta te tjelesnu i duhovnu čistoću u objašnjenju orijentacija prema sreći. Dobiveni rezultati izdvojili su moralne temelje lojalnosti i podložnosti autoritetu te liberalniju društvenu ideologiju i mlađu životnu dob kao statistički značajne prediktore orijentacije prema ugodnom životu. Uz to, moralni temelji brižnosti, lojalnosti i čistoće, kao i liberalnija društvena orijentacija, predviđali su izraženiju orijentiranost prema angažiranom životu, pri čemu se brižnost, zajedno s religioznošću, pokazala i kao značajan prediktor orijentacije prema smislenom životu. Dobiveni rezultati pokazuju da orijentacijama prema sreći, odnosno uvjerenjima pojedinaca o tome što predstavlja najbolji put prema sreći, doprinose njihova temeljna moralna, vjerska i društvena uvjerenja te upućuju na potrebu daljnjih istraživanja međuodnosa vrijednosnih orijentacija, zadovoljstva životom i orijentacija prema sreći. Ključne riječi: društvena ideologija, moralni temelji, orijentacije prema sreći, religioznost, subjektivna dobrobit
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 5-26
Školsko postignuće i zadovoljstvo školom s obzirom na osobne značajke, strategije učenja i korištenje digitalnih medija u učenju
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati objektivan i subjektivan školski uspjeh učenika s obzirom na neke sociodemografske varijable učenika (dob, obrazovna razina, rod), crte ličnosti, strategije učenja te korištenje digitalnih medija (DM) u učenju i nastavi. Rezultati pokazuju da učenici 6. i 8. razreda osnovne škole imaju viši objektivan školski uspjeh u odnosu na učenike 2. razreda srednje škole te da učenici 6. razreda OŠ više koriste adaptivne strategije dubokog kognitivnog procesiranja informacija (DKP) i maladaptivne strategije površinskog kognitivnog procesiranja informacija (PKP). Učenici 6. i 8. razreda OŠ viši su na osobini Ugodnosti, a veća ugodnost znači i veće zadovoljstvo školom. Ekstravertiraniji su učenici 6. razreda OŠ i 2. razreda SŠ u odnosu na učenike 8. razreda OŠ. Učenice te učenici s višim objektivnim i subjektivnim školskim uspjehom otvoreniji su, ali su ovi potonji i neurotičniji. Učenice, učenici 6. razreda OŠ te učenici s višim objektivnim školskim uspjehom savjesniji su te više koriste adaptivne strategije (meta)kognitivne kontrole učenja (MKK) i DKP. Muški rod učenika, oni s nižim školskim uspjehom te oni koji više koriste strategije DKP i PKP lakše uče uz pomoć DM. Učenici s višim školskim uspjehom i oni većeg zadovoljstva školom, viši na dimenziji Ugodnosti te oni koji više koriste strategije MKK i DKP više koriste DM u nastavi. Stariji učenici te oni koji više koriste strategije DKP i PKP više koriste DM za učenje kod kuće. Za objektivan školski uspjeh kao prvi kriterij sve varijable, osim korištenja DM, pokazale su određeni doprinos te su uspješno objasnile 34% varijance ovog kriterija. Bolji objektivan školski uspjeh pokazuju mlađi i savjesniji učenici, učenice te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK, a manje maladaptivne strategije PKP. Veće zadovoljstvo školom kao drugi kriterij pokazuju mlađi učenici, ugodniji i neurotičniji te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK. Korištenje DM nije doprinijelo ni objašnjenju ovog kriterija. Postotak objašnjene varijance ovog kriterija je očekivano manji i iznosi 7%. Ključne riječi: objektivan i subjektivan školski uspjeh, sociodemografske osobine učenika, crte ličnosti, strategije učenja, korištenje digitalnih medija u učenju i nastavi
- 10 June 2019
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Suvremena psihologija
- Vol. 22 (1) , 5-26
Školsko postignuće i zadovoljstvo školom s obzirom na osobne značajke, strategije učenja i korištenje digitalnih medija u učenju
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati objektivan i subjektivan školski uspjeh učenika s obzirom na neke sociodemografske varijable učenika (dob, obrazovna razina, rod), crte ličnosti, strategije učenja te korištenje digitalnih medija (DM) u učenju i nastavi. Rezultati pokazuju da učenici 6. i 8. razreda osnovne škole imaju viši objektivan školski uspjeh u odnosu na učenike 2. razreda srednje škole te da učenici 6. razreda OŠ više koriste adaptivne strategije dubokog kognitivnog procesiranja informacija (DKP) i maladaptivne strategije površinskog kognitivnog procesiranja informacija (PKP). Učenici 6. i 8. razreda OŠ viši su na osobini Ugodnosti, a veća ugodnost znači i veće zadovoljstvo školom. Ekstravertiraniji su učenici 6. razreda OŠ i 2. razreda SŠ u odnosu na učenike 8. razreda OŠ. Učenice te učenici s višim objektivnim i subjektivnim školskim uspjehom otvoreniji su, ali su ovi potonji i neurotičniji. Učenice, učenici 6. razreda OŠ te učenici s višim objektivnim školskim uspjehom savjesniji su te više koriste adaptivne strategije (meta)kognitivne kontrole učenja (MKK) i DKP. Muški rod učenika, oni s nižim školskim uspjehom te oni koji više koriste strategije DKP i PKP lakše uče uz pomoć DM. Učenici s višim školskim uspjehom i oni većeg zadovoljstva školom, viši na dimenziji Ugodnosti te oni koji više koriste strategije MKK i DKP više koriste DM u nastavi. Stariji učenici te oni koji više koriste strategije DKP i PKP više koriste DM za učenje kod kuće. Za objektivan školski uspjeh kao prvi kriterij sve varijable, osim korištenja DM, pokazale su određeni doprinos te su uspješno objasnile 34% varijance ovog kriterija. Bolji objektivan školski uspjeh pokazuju mlađi i savjesniji učenici, učenice te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK, a manje maladaptivne strategije PKP. Veće zadovoljstvo školom kao drugi kriterij pokazuju mlađi učenici, ugodniji i neurotičniji te oni koji više koriste adaptivne strategije MKK. Korištenje DM nije doprinijelo ni objašnjenju ovog kriterija. Postotak objašnjene varijance ovog kriterija je očekivano manji i iznosi 7%. Ključne riječi: objektivan i subjektivan školski uspjeh, sociodemografske osobine učenika, crte ličnosti, strategije učenja, korištenje digitalnih medija u učenju i nastavi
- 10 December 2018
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Klinička psihologija
- Vol. 10 (1-2) , 5-20
Stavovi prema gluhim i nagluhim učenicima
Pored stereotipa o gluhima, kao glavni razlozi krivih medicinskih dijagnoza ove skupine pacijenata identificiraju se nerazumijevanje kulturološkog aspekta gluhoće i nepoznavanje adekvatnog načina komuniciranja s njima (Ubido, Huntington i Warburton, 2002). Za komunikaciju i stavove prema gluhima značajna je kvaliteta prethodnog kontakta s gluhim pojedincima (De Laat, Freriksen i Vervloed, 2013), stoga bi pozitivno iskustvo i pozitivan stav učenika koji se školuju za zanimanja u zdravstvu mogli pridonijeti boljem razumijevanju i kvalitetnijoj komunikaciji s gluhim pacijentima u njihovu budućem radu. Svrha istraživanja bila je prikupiti podatke o stavovima učenika zdravstvenih škola prema gluhim i nagluhim vršnjacima te njihovoj integraciji u redovne škole, za što je korišten adaptirani Inventar inkluzije gluhih i nagluhih učenika (Hung, 2005). Prikupljeni su podatci o percipiranoj bliskosti s gluhim i nagluhim učenicima, učestalosti prethodnih dobrovoljnih kontakata s gluhim i nagluhim osobama, percepciji razrednog ozračja povezanog s integracijom gluhih učenika u redovne škole te o tome integriraju li škole gluhe/nagluhe učenike ili ne. U istraživanju je sudjelovalo 328 srednjoškolaca u dobi od 15,5 do 16,5 godina, među kojima je bilo 270 djevojaka i 58 dječaka, iz različitih zdravstvenih programa. Percipirana bliskost s gluhim i nagluhim učenicima relativno je visoka, odnosno stavovi su pozitivni. Djevojke su iskazale višu percipiranu bliskost u odnosu na dječake, ali je razlika, iako statistički značajna, vrlo mala. Nisu dobivene razlike u percipiranoj bliskosti ovisno o tome imaju li škole integrirane gluhe učenike ili ne. Učestalost prethodnog dobrovoljnog kontakta s gluhim/nagluhim vršnjacima unutar razreda povezana je s percepcijom bliskosti s njima. Učenici koji imaju pozitivniju percepciju razrednog ozračja s obzirom na posljedice integracije gluhih vršnjaka na osobni i socijalni život unutar razreda te na razredne aktivnosti iskazali su veću percipiranu bliskost s gluhim učenicima, iako su i te razlike vrlo male. Ključne riječi: učenici zdravstvenih škola, gluhi i nagluhi učenici, zdravstveni djelatnici
- 10 December 2018
- Published by Naklada Slap d.o.o. in Klinička psihologija
- Vol. 10 (1-2) , 5-20
Stavovi prema gluhim i nagluhim učenicima
Pored stereotipa o gluhima, kao glavni razlozi krivih medicinskih dijagnoza ove skupine pacijenata identificiraju se nerazumijevanje kulturološkog aspekta gluhoće i nepoznavanje adekvatnog načina komuniciranja s njima (Ubido, Huntington i Warburton, 2002). Za komunikaciju i stavove prema gluhima značajna je kvaliteta prethodnog kontakta s gluhim pojedincima (De Laat, Freriksen i Vervloed, 2013), stoga bi pozitivno iskustvo i pozitivan stav učenika koji se školuju za zanimanja u zdravstvu mogli pridonijeti boljem razumijevanju i kvalitetnijoj komunikaciji s gluhim pacijentima u njihovu budućem radu. Svrha istraživanja bila je prikupiti podatke o stavovima učenika zdravstvenih škola prema gluhim i nagluhim vršnjacima te njihovoj integraciji u redovne škole, za što je korišten adaptirani Inventar inkluzije gluhih i nagluhih učenika (Hung, 2005). Prikupljeni su podatci o percipiranoj bliskosti s gluhim i nagluhim učenicima, učestalosti prethodnih dobrovoljnih kontakata s gluhim i nagluhim osobama, percepciji razrednog ozračja povezanog s integracijom gluhih učenika u redovne škole te o tome integriraju li škole gluhe/nagluhe učenike ili ne. U istraživanju je sudjelovalo 328 srednjoškolaca u dobi od 15,5 do 16,5 godina, među kojima je bilo 270 djevojaka i 58 dječaka, iz različitih zdravstvenih programa. Percipirana bliskost s gluhim i nagluhim učenicima relativno je visoka, odnosno stavovi su pozitivni. Djevojke su iskazale višu percipiranu bliskost u odnosu na dječake, ali je razlika, iako statistički značajna, vrlo mala. Nisu dobivene razlike u percipiranoj bliskosti ovisno o tome imaju li škole integrirane gluhe učenike ili ne. Učestalost prethodnog dobrovoljnog kontakta s gluhim/nagluhim vršnjacima unutar razreda povezana je s percepcijom bliskosti s njima. Učenici koji imaju pozitivniju percepciju razrednog ozračja s obzirom na posljedice integracije gluhih vršnjaka na osobni i socijalni život unutar razreda te na razredne aktivnosti iskazali su veću percipiranu bliskost s gluhim učenicima, iako su i te razlike vrlo male. Ključne riječi: učenici zdravstvenih škola, gluhi i nagluhi učenici, zdravstveni djelatnici