Current Organizations / Institutes

The organizations/institutes from the scholar's latest article


Ana Thea Filipović has a total of 3 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:


Latest Publications

  • Kateheza odraslih u kontekstu društvenih i crkvenih promjena

    by Ana Thea Filipović

    Kakav je odnos kateheze i odraslih vjernika? Kako kulturno okruženje i pozicioniranje Crkve u društvu utječe na razumijevanje kateheze odraslih? U predvečerje Drugoga vatikanskog koncila u pastoralnoj praksi Crkve u Europi postajala je sve očitijom kriza tradicionalnog modela kršćanske inicijacije putem religiozne socijalizacije, koji se oslanjao na potporu »kršćanskog društva« i tzv. »društvenog katekumenata«. Promijenjeno društveno i kulturno ozračje osvijestilo je središnje značenje kateheze odraslih za izgrađivanje osobne vjere i zrele crkvene pripadnosti vjernika u sekulariziranom i svjetonazorski pluralnom okruženju. Ta je činjenica povod za propitivanje esencijalnog i funkcionalnog značenja kateheze odraslih u ovom članku. Nakon kratkih povijesnih uvida, počevši od same novozavjetne prakse i početaka Crkve, poseban naglasak stavlja se na društvene i crkvene promjene u razdoblju koje je prethodilo Koncilu. Zatim se obrađuje značenje Koncila za pastoralnu praksu i katehezu odraslih te se analiziraju poslijekoncilski katehetski dokumenti s obzirom na ulogu koju pridaju katehezi odraslih. Naposljetku se prikazuju novi izazovi za katehezu i religiozno obrazovanje odraslih u suvremenim pluralnim kontekstima na pozadini dubokih kulturnih promjena te u odnosu na komunitarno i sinodalno poimanje Crkve i njezina poslanja u svijetu novih izazova u 21. stoljeću.

  • Open Access

    Intercultural Sensitivity of Religious Education Teachers in Croatia: The Relationship between Knowledge, Experience, and Behaviour

    by Ana Thea Filipović, Marija Jurišić

    Intercultural education and the pedagogy of recognition are among the fundamental dimensions of contemporary education in European schools. The recognition of the role that learning about religions and drawing lessons from them plays in creating a cohesive society is becoming more widespread. European educational policies suggest integrating intercultural competence into the professional identity of teachers in all subjects, including religious education teachers. Intercultural learning is a constitutive part of shaping the identity of all religious communities. The intercultural sensitivity of religious education teachers, along with attitudes and behaviours that reflect openness, adaptability, and communication with those of different cultural and religious backgrounds, influences the development of intercultural competence in students. This paper examines differences in the intercultural sensitivity of religious education teachers from various religious communities in Croatia in relation to their intercultural experiences, gender, and acquired theoretical knowledge. The research utilised a quantitative methodology, and the analysis of results incorporated descriptive and differential statistics (t-test). Although the teachers demonstrated a relatively high level of intercultural sensitivity, differences were still evident among the groups. Understanding the concept of the religious dimension of intercultural education emerged as a significant factor influencing the ethnorelative or ethnocentric attitudes and behaviours of religious education teachers. Differences observed in intercultural experiences and gender lead to the conclusion that there is a need to create equal opportunities in intercultural education for both men and women. Additionally, there is a need to increase opportunities for intercultural exchanges and encounters with members of other cultures and religions to enable teachers to develop a more open identity.


  • Open Access

    Religiosity as a factor of social-emotional resilience and personal growth during the COVID-19 pandemic in Croatian adolescents

    by Ana Thea Filipović, Stanko Rihtar

    The coronavirus pandemic and measures to protect against the spread of infection have had a specific effect on individual age groups. This research is focused on adolescents (from 13 to 19 years old) because young people at that age are already going through a developmental crisis, which is further intensified by pandemic circumstances. The survey, conducted in Croatia from December 2020 to February 2021 (N = 857), sought to identify the possible personalizing of faith in adolescents as well as the impact of religiosity on their coping with the pandemic, especially in terms of social-emotional resilience and personal growth. In addition to descriptive indicators, the analysis used inferential procedures to check the statistical significance of differences (t-test, ANOVA), as well as connections and determinations between variables (correlation and regression analysis). The hypotheses were confirmed that the faith of religious adolescents became more personal and that it had a positive effect on psycho-social resilience and personal growth, but in combination with family cohesion, which on the one hand was stimulated by religiosity, and on the other, influenced personal growth.


  • Open Access

    Catechetical-pastoral and Ecclesiological Perspectives of the Motu Proprio Antiquum Ministerium of Pope Francis

    by Ana Thea Filipović

    Motuproprijem Antiquum ministerium (Drevna služba) pape Franje od 10. svibnja 2021. godine ustanovljena je laička služba katehete kao trajna služba u Crkvi. Prvi dio rada prikazuje i komentira strukturu i sadržaj navedenog dokumenta. Posebno naglašav...


  • Open Access

    Analiza i komparacija neopravdanih izostanaka učenika s nastave u katoličkim i javnim gimnazijama u Hrvatskoj – ususret perspektivi logopedagogije

    by Mara Plaza Leutar, Ana Thea Filipović

    U članku se analiziraju i uspoređuju podatci o neopravdanim izostancima s nastave učenika dvanaest katoličkih i dvanaest javnih gimnazija u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 87 odjeljenja prvih gimnazijskih razreda, u kojima je na kraju školske godine 2019./2020. evidentirano 1990 učenika. Ukupno dvanaest katoličkih gimnazija nalazi se u jedanaest gradova i deset županija. U svrhu usporedbe metodom slučajnog odabira uzeto je također dvanaest javnih gimnazija iz referentnih gradova i županija. Istraživanjem se željelo utvrditi postoji li statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka s nastave učenika javnih i katoličkih gimnazija te ih povezati s mogućim vrijednosnim usmjerenjem škola i perspektivom logopedagogije. Također je ispitana razlika prema spolu učenika te između županija u kojima se nalaze dotične škole. Rezultati ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u broju neopravdanih izostanaka s nastave u korist katoličkih gimnazija. Mladići imaju više neopravdanih izostanaka s nastave nego djevojke u ukupnom uzorku kao i u uzorku učenika javnih gimnazija, dok u katoličkim gimnazijama nije primijećena statistički značajna razlika po spolu. Utvrđena je statistički značajna razlika u broju neopravdanih izostanaka u različitim županijama. Rasprava rezultata u perspektivi logopedagogije nudi novi aspekt istraživanja u odgojno-obrazovnom djelovanju.


  • Interkulturizam u obrazovanju

    by Ana Thea Filipović

    Što je interkulturizam i koje je njegovo značenje u obrazovanju? Kako se problematika interkulturnoga odgoja i obrazovanja profilira u kontekstu religijskopedagoške misli i prakse? Zašto je interkulturno obrazovanje važno i za izobrazbu nastavnika vjeronauka? Na postavljena pitanja nastoji se odgovoriti polazeći od temeljnih pojmova i perspektiva te moguće važnosti teme za hrvatski kontekst. Članak se usredotočuje na razvoj ideje interkulturizma kao pedagoškoga koncepta koji izrasta iz problematike američkoga društva u prvoj polovini 20. stoljeća, kao i njegovu recepciju u tamošnjoj religijskoj pedagogiji. Zatim prikazuje razvoj interkulturnoga obrazovanja u Europi u drugoj polovini 20. stoljeća i njegovu religijskopedagošku relevantnost. Potom izlaže novije socijalnofilozofsko utemeljenje interkulturizma, koje ga povezuje s ljudskim pravima te etikom i politikom priz-navanja različitosti. Na toj osnovi elaborira značenje interkulturizma za izobrazbu i kompetencije nastavnika, a posebno nastavnika vjeronauka u odnosu na interkulturno i međureligijsko učenje.


  • The Characteristics of Religious Education Teachers and Respecting Diversity in Religious Education in Croatia

    by Ana Thea Filipović, Stanko Rihtar

    The first part of the article deals with the European and, specifically, Croatian sociopolitical and cultural framework of inclusive pedagogy and presents its basic postulates. The second part contains answers to questions linked to the treatment of differences in religious education in Croatia and characteristics of teachers that can be linked to this theme. It presents and interprets the results of a quantitative study conducted in April 2015 among religious education teachers of various religious communities that teach religion in schools (N = 471).