DPDubravka Papa

Dubravka Papa

*This is an algorithmically generated author record based on publicly available information.

Current Organizations / Institutes

The organizations/institutes from the scholar's latest article


Dubravka Papa has a total of 1 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:


Latest Publications

  • Open Access

    Digital Language Divide from the Sociolinguistic Perspective

    by Dubravka Papa

    In multilingual environments, the “digital language divide” as the primary barrier preventing the speakers of small languages, the educationally deprived, the elderly, and the disabled, from their full integration into the emerging digital societies is a highly relevant as the grounds for digital inequality for billions of people worldwide. The paper aims to define and critically analyse the digital language divide focusing on how digital language technologies contribute to discrimination and inequality. The research is based on the analysis of the selection of studies and language policy reports related to digital inequality, linguistic diversity and digital language technology mainly from the sociolinguistic perspective. The analysis shows that small languages are excluded from access to information, emerging social inequalities and a growing need for inclusive language policies in further development of the communication based on AI and digital technologies.

  • Doprinos glazbenika njemačkoga govornog područja glazbenom životu grada Osijeka u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća

    by Dubravka Papa, Jasna Šulentić Begić

    U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća Osijek je bio kulturno središte u kojem su govornici njemačkog jezika činili važan i prepoznatljiv dio društva. Glazbenici njemačkoga govornog područja bili su prisutni i u glazbenom životu Osijeka, a neki i izvan njega. Njemački jezik, kao jezik javne komunikacije i kulture u Osijeku toga vremena, uz službeni hrvatski jezik administracije nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe, olakšao je i angažman glazbenika njemačkoga govornog područja u širem okruženju. U radu se polazi sa stajališta teorije kulturnog transfera koja konceptualizira neke oblike interkulturnih procesa i recepciju različitih tipova diskursa, kulturnih praksi i znanja između različitih kulturnih područja. Rad se temelji na proučavanju dostupnih znanstvenih i stručnih radova, biografskih leksikona, suvremenih novinskih članaka i drugih publikacija pomoću kojih su prikupljeni podaci za analizu, tumačenje i sintezu. Predstavljeno je petnaest glazbenica i glazbenika povezanih rođenjem i/ili djelovanjem s Osijekom u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća: Adela Deszaty rođ. Horning, Marijana Febo rođ. Engel, Dragutin (Karl) Foller, Vladimir Josip Viktor Hafner, Elza (Elsa) Hankin (Chankin) rođ. Kris (Kriess), Makso (Morduh) Hankin (Chankin), Karlo Hilleprand von Prandau, Ditta Kovač rođ. Fritz, Greta Kraus-Aranicki, Franjo (Xaver Koch, Franz) Ksaver Kuhač, Anny Lay, Josie von Petru, Milan Pichler, Ljudevit (Lujo, Louis, Ludwig) Svećenski (Kohn) i Dragutin Karlo Trischler. Primjenom biografske, komparativne i kontekstualne kulturno-povijesne metode se na temelju pojedinačnih prikaza života i djela odabranih autora u radu prikazuju njihova zajednička obilježja u okviru šire kulturne dinamike. Kontekstualno se zaključuje o dugoročnom utjecaju djelovanja pojedinih glazbenika na aktualne glazbene manifestacije i institucije u gradu Osijeku 21. stoljeća. Glazbeni život Osijeka danas zasigurno ne bi bio to što jest da njegove temelje nisu postavili navedeni glazbenici, ali i brojni drugi koje se nije obuhvatilo ovim radom.