IMIris Marušić

Iris Marušić

*This is an algorithmically generated author record based on publicly available information.

Iris Marušić has a total of 19 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:


Latest Publications

  • Obrazovne nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju iz učeničke i nastavničke perspektive

    by Saša Puzić, Iris Marušić, Jelena Matić Bojić, Ivana Pikić Jugović, Josip Šabić

    Cilj istraživanja prikazanog u ovoj monografiji bio je produbiti razumijevanje različitih aspekata obrazovnih nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju iz učeničke i nastavničke perspektive. U tu svrhu prvo su predstavljene neke od teorija važnih za objašnjenje i razumijevanje obrazovnih nejednakosti (teorija kulturne reprodukcije, teorija situiranih očekivanja i vrijednosti, teorija prijetnje stereotipom i model manjinskog stresa), zajedno s pregledom recentnih istraživanja obrazovnih nejednakosti u srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj. U drugom dijelu izloženi su rezultati aktualnog kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja s učenicima i nastavnicima srednjih škola. Istraživanje je provedeno u 25 srednjih škola iz Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Provedena su anketna istraživanja s učenicima (N=1238) i nastavnicima (N=268), te fokus grupe s učenicima i intervjui s nastavnicima. Rezultati kvantitativnog istraživanja s učenicima pokazuju da su nejednakosti u obrazovnim ishodima i dobrobiti učenika povezani s društvenim porijeklom, vrstom školskog programa, rodom, kao i sa statusom ranjivosti učenika. Razgovori s učenicima upućuju na razmjernu osviještenost nepovoljnog položaja određenih skupina učenika u školi. Učenici pritom posebno izdvajaju učenike s teškoćama i učenike s (financijski ili relacijski) nepovoljnom obiteljskom situacijom, dok se druge skupine učenika u nepovoljnom položaju spominju rijetko (npr. učenici-putnici) ili se uopće ne navode. Nastavnici su u svojim procjenama anketom ispitanih aspekata obrazovnih nejednakosti razmjerno homogeni, posebno s obzirom na dob i predmetno područje u kojem poučavaju. U tom smislu njihove odgovore obilježava visoka razina prihvaćanja i poštivanja vrijednosti jednakosti i sociokulturne različitosti, kao i pozitivna procjena školske klime. Kada je riječ o učenicima u nepovoljnom položaju u školi, nastavnici smatraju da siromaštvo i konfliktni odnosi u obitelji, problemi mentalnog zdravlja, invaliditet i zdravstvene poteškoće najviše smanjuju šanse učenika za uspjeh u srednjoj školi. Nasuprot tome, individualna obilježja učenika poput roda, seksualne orijentacije ili etničke pripadnosti znatno manji postotak nastavnika doživljava kao izvor ranjivosti koji može umanjiti obrazovne šanse učenika. Da se adresiranje različitih oblika ranjivosti u školi ne odvija bez poteškoća, vidljivo je iz razgovora s nastavnicima u kojima se ukazuje na brojne izazove u radu s učenicima u nepovoljnom položaju, kao i na moguće predrasude samih nastavnika prema ranjivim učenicima u školi. Dobiveni nalazi potvrđuju da je obrazovne nejednakosti potrebno adresirati s obzirom na razlike u obrazovnim ishodima, ali i s obzirom na razlike u dobrobiti učenika. Naglašava se da je takva integralna perspektiva važan preduvjet da škole, u većoj mjeri nego do sada, kompenziraju obrazovne prilike i mogućnosti za pojedince iz različitih skupina u nepovoljnom položaju.


  • Gimnazija ili četverogodišnja strukovna škola? Osobne i socijalne odrednice odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja

    by Josip Šabić, Jelena Matić Bojić, Iris Marušić

    Integrativni teorijski modeli, poput socijalno-kognitivne teorije obrazovnih i karijernih izbora, prepoznaju brojnost i složenost odrednica učeničke odluke o odabiru vrste srednjoškolskog obrazovanja. No, malobrojna su istraživanja u kojima se istodobno provjeravao doprinos većeg broja odrednica te odluke. Cilj ovog rada je istražiti doprinos različitih osobnih i socijalnih odrednica učeničkog odabira gimnazijskog ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja; obrazovnih odabira koji omogućuju izravnu prohodnost prema visokom obrazovanju. Osobne su odrednice spol, školski uspjeh, akademska samoefikasnost, samopoštovanje te čimbenici odabira srednjoškolskog obrazovanja, dok su socijalne odrednice učeničke procjene radnog i obrazovnog statusa roditelja te srednjoškolske aspiracije roditelja za dijete. U istraživanju su korišteni podatci prikupljeni upitnicima na učenicima 7. i 8. razreda 23 zagrebačke osnovne škole (N=784). Testiran je binarni logistički model kojim je ispitan relativni doprinos odrednica u objašnjenju odabira vrste srednjoškolskog obrazovanja. Od osobnih odrednica ulogu u učeničkim odabirima imaju spol, školski uspjeh i samoefikasnost. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati mladići, učenici/ce nižeg uspjeha i niže samoefikasnosti. Među socijalnim odrednicama ulogu imaju radna aktivnost majke i srednjoškolska aspiracija roditelja za dijete. Četverogodišnje strukovno obrazovanje češće žele upisati učenici/ce čije su majke radno neaktivne, čiji roditelji žele da oni upišu četverogodišnje strukovno obrazovanje te učenici/ce koji nisu upoznati s aspiracijama svojih očeva za njih. Rezultati potvrđuju dosadašnje nalaze o povezanosti individualnih varijabli poput školskog uspjeha i samoefikasnosti s namjerama učenika vezanim za upis gimnazijskoga ili četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja. Među socijalnim odrednicama, aspiracije roditelja pokazale su se važnijima za djetetovu namjeru upisa vrste srednjoškolskog obrazovanja od njihova socioekonomskog statusa.


  • Open Access

    Social, emotional and intercultural competencies: a literature review with a particular focus on the school staff

    by Birgitte Lund Nielsen, Hilmar Dyrborg Laursen, Lise Andersen Reol, Helle Jensen, Ana Kozina, Masa Vidmar, Maria Rasmusson, Iris Marušić, Albert Denk, Nina Roczen, et al.

    Framed by the EU-project Hand in Hand focusing on Social, Emotional and Intercultural (SEI) competencies among students and school staff the paper discusses implementation and professional competencies based on a literature review. Five themes were identified: 1) Intercultural/transcultural competency is not often referred to in the same research as social-emotional learning, though socio-emotional aspects appear to be `in the core´, 2) it is crucial to be aware of agency among school staff in a SEI-implementation, 3) successful implementation is about more than the activities in the specific program, it is rather about elements in synergy and professional learning over time, 4) the subtle balance between adaptation and fidelity might best be addressed in an adaptive curriculum emphasizing active ingredients, and 5) this is a field with many intervention studies, but it is urgent to consider if the psychometric measures are sufficiently sensitive to catch the subtle changes related to SEI-competencies.


  • Open Access

    PERSONALITY AND ATTACHMENT TO FRIENDS

    by Iris Marušić, Željka Kamenov, Margareta Jelić

    Our study examines the relations of attachment and personality dimensions in young adults. Particular focus of the study is attachment to friends, a form of intimate relations that is less frequently represented in attachment research....