Katarina Aladrović Slovaček
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Katarina Aladrović Slovaček has a total of 13 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
Ana Matković
Catholic Primary School Požega, Croatia
1 shared publication- Ana Matković1 shared publication
Ana Puljiz
Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet
1 shared publicationIva Tomić
Osnovna škola Markuševec, Zagreb, Hrvatska
1 shared publication- Jelena Reparinac
Dječji vrtić Trnsko
1 shared publication - Maša Rimac Jurinović
Department for Pedagogy and Didactics, Faculty for Teacher Education, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia
1 shared publication
Latest Publications
- Open Access
- 31 August 2026
- Published by FSFEI HE Don State Technical University in International Journal of Cognitive Research in Science, Engineering and Education (IJCRSEE)
- Vol. 14 (2) , 331-341
The Effects of NTC Methods on Vocabulary Acquisition in Preschool Children
Introduction/Objective: Lexical development in early childhood is important for later literacy and academic success. This experimental study investigated the effectiveness of the NTC (Nikola Tesla Center) learning system, a pedagogical approach integrating movement, associative thinking, and play, on mother tongue vocabulary acquisition in preschool-age children. Methodology: A pre-test/post-test control group design was employed with 40 children (aged 22–34 months; 20 boys and 20 girls), equally divided into experimental and control groups. Participants completed a 20-item picture vocabulary test at three time points: initial, middle, and final. During four weeks, the experimental group participated in 12 NTC-based workshops involving motor-cognitive polygons, riddles, and associations, while the control group received standard curricular activities covering the same concepts. Due to non-normal data distribution, non-parametric statistics were used. Results: Groups did not differ significantly at initial testing (p > .05). Significant improvement over time was found for 19 of 20 target words in the experimental group (p < .05). The experimental group also demonstrated significantly greater vocabulary gains than the control group (p < .05), particularly for initially less familiar concepts, including iron, garlic, hyacinth, and nail. Progress was independent of age and gender, while dialectal forms were frequently replaced with standard forms by final testing. Conclusion: The findings suggest that integrating movement, associative thinking, and cognitive challenges may support vocabulary acquisition in early childhood. The greatest progress on less familiar words indicates potential benefits for deeper semantic learning. NTC-based activities may therefore represent a useful pedagogical approach for supporting lexical development and standard language competence in preschool children.
- 31 August 2026
- Published by FSFEI HE Don State Technical University in International Journal of Cognitive Research in Science, Engineering and Education (IJCRSEE)
- Vol. 14 (2) , 331-341
Open AccessThe Effects of NTC Methods on Vocabulary Acquisition in Preschool Children
Introduction/Objective: Lexical development in early childhood is important for later literacy and academic success. This experimental study investigated the effectiveness of the NTC (Nikola Tesla Center) learning system, a pedagogical approach integrating movement, associative thinking, and play, on mother tongue vocabulary acquisition in preschool-age children. Methodology: A pre-test/post-test control group design was employed with 40 children (aged 22–34 months; 20 boys and 20 girls), equally divided into experimental and control groups. Participants completed a 20-item picture vocabulary test at three time points: initial, middle, and final. During four weeks, the experimental group participated in 12 NTC-based workshops involving motor-cognitive polygons, riddles, and associations, while the control group received standard curricular activities covering the same concepts. Due to non-normal data distribution, non-parametric statistics were used. Results: Groups did not differ significantly at initial testing (p > .05). Significant improvement over time was found for 19 of 20 target words in the experimental group (p < .05). The experimental group also demonstrated significantly greater vocabulary gains than the control group (p < .05), particularly for initially less familiar concepts, including iron, garlic, hyacinth, and nail. Progress was independent of age and gender, while dialectal forms were frequently replaced with standard forms by final testing. Conclusion: The findings suggest that integrating movement, associative thinking, and cognitive challenges may support vocabulary acquisition in early childhood. The greatest progress on less familiar words indicates potential benefits for deeper semantic learning. NTC-based activities may therefore represent a useful pedagogical approach for supporting lexical development and standard language competence in preschool children.
- 1 January 2026
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
- p. 471-488
Kratke medijske forme – prepreka ili poticaj aktivnomu slušanju
U nastavi hrvatskoga kao materinskoga jezika temeljna je zadaća osposobiti učenike za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezi-kom te slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova. Budući da je jezik apstraktan sustav znakova, u nastavi se realizira jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja čije savladavanje doprinosi učeničkoj dobrobiti te im omoguću-je djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i drugim prigodama (Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, 2019). Kako je slušanje primarna jezična dje-latnost te receptivna jezična djelatnost kojom dijete prima najveći broj informacija, u nastavi hrvatskoga jezika osobito je važno poticati aktivno slušanje. Aktivno je slušanje preduvjet za savladavanje obrazovnih sadržaja svih nastavnih predmeta te je važan dio nastavnoga procesa i ključan alat u procesu poučavanja. Proučavajući aktivno slušanje nužno je uzeti u obzir da različiti čimbenici mogu utjecati na uspješnost aktivnoga slušanja kod različitih skupina ispitanika. Naime, učenici osnovnoškolske dobi sve su izloženiji medijskim sadržajima, osobito kratkim audiovizualnim sadržajima na digitalnim komunikacijskim kanalima po-put TikToka, YouTubea, Instagrama i slično te upravo takvi sadržaji utječu na spo-sobnost praćenja, primanja i obrade informacija. Riječ je o specifičnome jeziku koji se koristi kraćim jezičnim formama, često naglašenima intonacijom i bojom glasa te brzinom govora, a uz jezik autori takvih sadržaja upotrebljavaju i brojne druge podražaje. Upravo zato cilj je ovoga istraživanja bio usporediti dvije skupine uče-nika trećih, petih i sedmih razreda (N = 125). Objema skupinama ispitanika pre-zentiran je isti sadržaj, no jedna je skupina sadržaj primila u obliku TikTok objave dok je drugoj skupini isti sadržaj bio posredovan u dužoj medijskoj objavi. Nakon pogledanoga sadržaja učenici su ispunili kratki upitnik kojim se testiralo zapamći-vanje informacija te njihov doživljaj poslušanoga sadržaja. Analizom prikupljenih podataka pokazalo se da učenici značajno bolje pamte sadržaj koji im je prezentiran u kraćoj medijskoj formi, ali i da količina sati koju dnevno provode pred ekranima značajno negativno utječe na sposobnost aktivnoga slušanja i obradu informacija.
- 1 January 2026
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
- p. 471-488
Kratke medijske forme – prepreka ili poticaj aktivnomu slušanju
U nastavi hrvatskoga kao materinskoga jezika temeljna je zadaća osposobiti učenike za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezi-kom te slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova. Budući da je jezik apstraktan sustav znakova, u nastavi se realizira jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja i pisanja čije savladavanje doprinosi učeničkoj dobrobiti te im omoguću-je djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i drugim prigodama (Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, 2019). Kako je slušanje primarna jezična dje-latnost te receptivna jezična djelatnost kojom dijete prima najveći broj informacija, u nastavi hrvatskoga jezika osobito je važno poticati aktivno slušanje. Aktivno je slušanje preduvjet za savladavanje obrazovnih sadržaja svih nastavnih predmeta te je važan dio nastavnoga procesa i ključan alat u procesu poučavanja. Proučavajući aktivno slušanje nužno je uzeti u obzir da različiti čimbenici mogu utjecati na uspješnost aktivnoga slušanja kod različitih skupina ispitanika. Naime, učenici osnovnoškolske dobi sve su izloženiji medijskim sadržajima, osobito kratkim audiovizualnim sadržajima na digitalnim komunikacijskim kanalima po-put TikToka, YouTubea, Instagrama i slično te upravo takvi sadržaji utječu na spo-sobnost praćenja, primanja i obrade informacija. Riječ je o specifičnome jeziku koji se koristi kraćim jezičnim formama, često naglašenima intonacijom i bojom glasa te brzinom govora, a uz jezik autori takvih sadržaja upotrebljavaju i brojne druge podražaje. Upravo zato cilj je ovoga istraživanja bio usporediti dvije skupine uče-nika trećih, petih i sedmih razreda (N = 125). Objema skupinama ispitanika pre-zentiran je isti sadržaj, no jedna je skupina sadržaj primila u obliku TikTok objave dok je drugoj skupini isti sadržaj bio posredovan u dužoj medijskoj objavi. Nakon pogledanoga sadržaja učenici su ispunili kratki upitnik kojim se testiralo zapamći-vanje informacija te njihov doživljaj poslušanoga sadržaja. Analizom prikupljenih podataka pokazalo se da učenici značajno bolje pamte sadržaj koji im je prezentiran u kraćoj medijskoj formi, ali i da količina sati koju dnevno provode pred ekranima značajno negativno utječe na sposobnost aktivnoga slušanja i obradu informacija.
- Open Access
- 27 February 2025
- Published by Josip Juraj Strossmayer University of Osijek - Faculty of Education in Život i škola
- Vol. 70 (2) , 25-42
Percepcija učitelja o strukturiranom provođenju slobodnoga vremena djece osnovnoškolske dobi i ulogama koje oni i roditelji preuzimaju u odgoju i obrazovanju djece
Ciljevi ovoga istraživanja bili su ispitati stavove učitelja razredne nastave o značaju i posljedicama uključivanja djece u strukturirane oblike provođenja slobodnoga vremena te ispitati učiteljevu percepciju o ulogama koje preuzimaju učitelji i roditelji u odnosu na odgoj i obrazovanje djeteta. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u obrascu Google. U istraživanju je sudjelovalo 226 učitelja razredne nastave različitoga radnog staža, zaposlenih u urbanim, ruralnim i suburbanim školama, u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Većina učitelja uključivanje djece u strukturirane oblike provođenja slobodnoga vremena smatra važnim (34,1 %) i vrlo važnim (23 %). Kao glavne razloge zašto to smatraju važnim odabiru sljedeće: djeca tamo stječu nova znanja i vještine, razvijaju radne navike te razvijaju samopouzdanje. Oko polovice učitelja slaže se kako djeca uključena u kraće odgojno-obrazovne programe imaju bogatiji rječnik, pokazuju bolje čitalačke vještine te pokazuju veći interes za pripovijedanje i pričanje priča. U odnosu na uloge koje učitelji i roditelji preuzimaju u području odgoja i obrazovanja djeteta, učitelji smatraju kako najviše potiču djecu na razvoj čitalačke i jezične kompetencije te na razvoj vještina stvaranja pozitivnih odnosa s drugima. S druge strane, smatraju da roditelji najviše doprinose razvoju vještina stvaranja pozitivnih odnosa s drugima, razvoju komunikacijskih vještina i razviju jezičnih kompetencija. U odnosu na uloge koje preuzimaju učitelji smatraju kako oni najviše preuzimaju uloge učitelja, modela i pokazivača, dok roditelji preuzimaju uloge savjetnika, organizatora i učitelja.
- 27 February 2025
- Published by Josip Juraj Strossmayer University of Osijek - Faculty of Education in Život i škola
- Vol. 70 (2) , 25-42
Open AccessPercepcija učitelja o strukturiranom provođenju slobodnoga vremena djece osnovnoškolske dobi i ulogama koje oni i roditelji preuzimaju u odgoju i obrazovanju djece
Ciljevi ovoga istraživanja bili su ispitati stavove učitelja razredne nastave o značaju i posljedicama uključivanja djece u strukturirane oblike provođenja slobodnoga vremena te ispitati učiteljevu percepciju o ulogama koje preuzimaju učitelji i roditelji u odnosu na odgoj i obrazovanje djeteta. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u obrascu Google. U istraživanju je sudjelovalo 226 učitelja razredne nastave različitoga radnog staža, zaposlenih u urbanim, ruralnim i suburbanim školama, u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Većina učitelja uključivanje djece u strukturirane oblike provođenja slobodnoga vremena smatra važnim (34,1 %) i vrlo važnim (23 %). Kao glavne razloge zašto to smatraju važnim odabiru sljedeće: djeca tamo stječu nova znanja i vještine, razvijaju radne navike te razvijaju samopouzdanje. Oko polovice učitelja slaže se kako djeca uključena u kraće odgojno-obrazovne programe imaju bogatiji rječnik, pokazuju bolje čitalačke vještine te pokazuju veći interes za pripovijedanje i pričanje priča. U odnosu na uloge koje učitelji i roditelji preuzimaju u području odgoja i obrazovanja djeteta, učitelji smatraju kako najviše potiču djecu na razvoj čitalačke i jezične kompetencije te na razvoj vještina stvaranja pozitivnih odnosa s drugima. S druge strane, smatraju da roditelji najviše doprinose razvoju vještina stvaranja pozitivnih odnosa s drugima, razvoju komunikacijskih vještina i razviju jezičnih kompetencija. U odnosu na uloge koje preuzimaju učitelji smatraju kako oni najviše preuzimaju uloge učitelja, modela i pokazivača, dok roditelji preuzimaju uloge savjetnika, organizatora i učitelja.
- Open Access
- 17 January 2025
- Published by Institute of Philosophy and Theology of the Society of Jesus in Obnovljeni život
- Vol. 80 (1) , 93-106
Stavovi o smislu života nakon potresa i pandemije u Hrvatskoj
Smisao života pitanje je koje si postavlja svaki čovjek neovisno o životnim okolnostima, posebno u izazovno doba, kao što je pandemija Covid–19, koja je zahvatila cijeli svijet. Pitanje o smislu života istovremeno je filozofski i psihološki konstrukt koji je prema egzistencijalnoj i pozitivnoj psihologiji važan čimbenik u ljudskom postojanju. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati stavove hrvatskih građana o smislu života u izazovno doba, odnosno nakon potresa i pandemije. Upitnik o stavovima prema smislu života za potrebe ovoga istraživanja dopunjen je, te je u njemu sudjelovao 471 ispitanik.
- 17 January 2025
- Published by Institute of Philosophy and Theology of the Society of Jesus in Obnovljeni život
- Vol. 80 (1) , 93-106
Open AccessStavovi o smislu života nakon potresa i pandemije u Hrvatskoj
Smisao života pitanje je koje si postavlja svaki čovjek neovisno o životnim okolnostima, posebno u izazovno doba, kao što je pandemija Covid–19, koja je zahvatila cijeli svijet. Pitanje o smislu života istovremeno je filozofski i psihološki konstrukt koji je prema egzistencijalnoj i pozitivnoj psihologiji važan čimbenik u ljudskom postojanju. Stoga je cilj istraživanja bio ispitati stavove hrvatskih građana o smislu života u izazovno doba, odnosno nakon potresa i pandemije. Upitnik o stavovima prema smislu života za potrebe ovoga istraživanja dopunjen je, te je u njemu sudjelovao 471 ispitanik.
- 1 January 2024
- Published by University of Bialystok in Białostockie Archiwum Językowe
- Vol. 24, 15-31
The Relationship of Productive Vocabulary and Reading Habits of Primary School Students
In the last twenty years, difficulties in verbalising one’s own thoughts have been noticed more and more frequently among primary school students. With the adoption of the Curriculum for the Croatian language subject (2019) within the Language and Communication domain in each grade, i.e. age group, one outcome is related to the acquisition of vocabulary, and vocabulary enrichment is one of the tasks of the Literature and Creativity domain as well. Bearing in mind that “knowing a word” implies knowledge of its grammatical structure, written form with regard to the spelling rules, its meaning and functional knowledge that implies its use in context, this process is complex and requires a special approach. Since the development of vocabulary is mostly influenced by reading itself and by students’ reading habits, it is important to encourage students to read at the primary school age, but also to develop their communication skills and knowledge. In order to examine productive dictionary knowledge, a survey was conducted with the fifth grade elementary school students. In the experimentally selected class, the Test of Communication Skills (Aladrović Slovaček 2012) was conducted, in which lexical competence, i.e. the knowledge of productive vocabulary and its use in context, was examined. Apart from that, students also filled out a questionnaire about reading habits, and the data were interconnected. The confirmed thesis states that students who have better reading habits have better results in the language competence tests and have more developed lexical competence. Moreover, it was established that cultivating reading habits helps the development of the lexical competence, which is also a predictor of later academic achievements.
- 1 January 2024
- Published by University of Bialystok in Białostockie Archiwum Językowe
- Vol. 24, 15-31
The Relationship of Productive Vocabulary and Reading Habits of Primary School Students
In the last twenty years, difficulties in verbalising one’s own thoughts have been noticed more and more frequently among primary school students. With the adoption of the Curriculum for the Croatian language subject (2019) within the Language and Communication domain in each grade, i.e. age group, one outcome is related to the acquisition of vocabulary, and vocabulary enrichment is one of the tasks of the Literature and Creativity domain as well. Bearing in mind that “knowing a word” implies knowledge of its grammatical structure, written form with regard to the spelling rules, its meaning and functional knowledge that implies its use in context, this process is complex and requires a special approach. Since the development of vocabulary is mostly influenced by reading itself and by students’ reading habits, it is important to encourage students to read at the primary school age, but also to develop their communication skills and knowledge. In order to examine productive dictionary knowledge, a survey was conducted with the fifth grade elementary school students. In the experimentally selected class, the Test of Communication Skills (Aladrović Slovaček 2012) was conducted, in which lexical competence, i.e. the knowledge of productive vocabulary and its use in context, was examined. Apart from that, students also filled out a questionnaire about reading habits, and the data were interconnected. The confirmed thesis states that students who have better reading habits have better results in the language competence tests and have more developed lexical competence. Moreover, it was established that cultivating reading habits helps the development of the lexical competence, which is also a predictor of later academic achievements.
- 1 January 2024
- Published by Scientific-Professional Society for Disaster Risk Management
- p. 385-398
Teaching Challenges in Times of the COVID-19 Pandemic
- 1 January 2024
- Published by Scientific-Professional Society for Disaster Risk Management
- p. 385-398
Teaching Challenges in Times of the COVID-19 Pandemic
- Open Access
- 1 September 2023
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences University of Rijeka in Fluminensia
- Vol. 35 (1) , 83-100
Phonological awareness as a foundation for developing early literacy skills
Za upis djece u prvi razred osnovne škole provodi se testiranje u kojemu je jedan od temeljnih zadataka provjeriti spremnost djeteta na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Na kognitivnoj razini najviše se zadataka posvećuje provjeri grafomotoričke spr...
- 1 September 2023
- Published by Faculty of Humanities and Social Sciences University of Rijeka in Fluminensia
- Vol. 35 (1) , 83-100
Open AccessPhonological awareness as a foundation for developing early literacy skills
Za upis djece u prvi razred osnovne škole provodi se testiranje u kojemu je jedan od temeljnih zadataka provjeriti spremnost djeteta na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Na kognitivnoj razini najviše se zadataka posvećuje provjeri grafomotoričke spr...
- Open Access
- 1 February 2023
- Published by EUROKD Egitm Danismanlik Group in Studies in Educational Management
- Vol. 13, 43-51
Parents’ Attitudes about Spending Free Time and Reading Habits of their Children
Nowadays, a child's free time is more often structured after he has completed his duties in kindergarten and school. This structuring is most often organized by the parents themselves, taking into account their own children's preferences and possible shortcomings in compulsory education. Thus, children most often go to sports activities, attend music schools and foreign language schools. On the other hand, parents less often include their children in programs for the development of language abilities in their mother tongue and in the development of reading competences, even though the understanding of the content of many subjects depends on them. This is precisely why the aim of this work is to examine the attitudes of parents regarding the implementation of their children's free time and the reading habits of their family and children. One hundred and twenty parents of primary school-aged children participated in the research, filling out an online questionnaire, and the data were then processed in the SPSS program for statistics. It has been shown that more educated parents structure their children's free time more often and enroll them in foreign language schools and sports programs more often. It was also shown that the choice of leisure activities will depend more on the offer of the environment in which the child grows up than on the preferences of the child himself. It has also been shown that parents do not encourage their children to read books, except for mandatory readings, and that parents who read more will take more care of their children's reading skills.
- 1 February 2023
- Published by EUROKD Egitm Danismanlik Group in Studies in Educational Management
- Vol. 13, 43-51
Open AccessParents’ Attitudes about Spending Free Time and Reading Habits of their Children
Nowadays, a child's free time is more often structured after he has completed his duties in kindergarten and school. This structuring is most often organized by the parents themselves, taking into account their own children's preferences and possible shortcomings in compulsory education. Thus, children most often go to sports activities, attend music schools and foreign language schools. On the other hand, parents less often include their children in programs for the development of language abilities in their mother tongue and in the development of reading competences, even though the understanding of the content of many subjects depends on them. This is precisely why the aim of this work is to examine the attitudes of parents regarding the implementation of their children's free time and the reading habits of their family and children. One hundred and twenty parents of primary school-aged children participated in the research, filling out an online questionnaire, and the data were then processed in the SPSS program for statistics. It has been shown that more educated parents structure their children's free time more often and enroll them in foreign language schools and sports programs more often. It was also shown that the choice of leisure activities will depend more on the offer of the environment in which the child grows up than on the preferences of the child himself. It has also been shown that parents do not encourage their children to read books, except for mandatory readings, and that parents who read more will take more care of their children's reading skills.
- 25 November 2021
- Published by Faculty of Teacher Education University of Rijeka in Odgojno-obrazovne teme
- Vol. 4 (2) , 5-25
Edukativne računalne igre u nastavi hrvatskoga jezika
Igra je čovjeku urođena, ugodna i slobodna aktivnost, te je stoga jedna od metoda i strategija suvremenoga nastavnog procesa. Igra čini nastavu zanimljivijom, motivira učenike, povećava njihovu pažnju i koncentraciju te lakše i brže usvajanje obrazovnoga sadržaja, osobito apstraktnoga sadržaja kao što je jezik. Iako već ranije započeto, pandemijsko je vrijeme doprinijelo sve većoj uporabi računala i računalnih igara u nastavi. Upravo zato željeli smo istražiti povećava li uspjeh u učenju jezičnih sadržaja uporaba motivacijske računalne igre te ispitati stavove učenika i učitelja o igri unastavi te o uporabi edukativnih računalnih igara (N = 47). Kako smo i očekivali, dobiveni su rezultati pokazali kako učenici imaju pozitivan stav o igri u nastavi te o računalnoj igri, ali da se u nastavi Hrvatskoga jezika igraju tek ponekad iako se u igri osjećaju uzbuđeno, dobro i ugodno te tako lakše uče. Ipak, provedba motivacijske igre nije pokazala značajan uspjeh u jezičnome znanju učenika.
- 25 November 2021
- Published by Faculty of Teacher Education University of Rijeka in Odgojno-obrazovne teme
- Vol. 4 (2) , 5-25
Edukativne računalne igre u nastavi hrvatskoga jezika
Igra je čovjeku urođena, ugodna i slobodna aktivnost, te je stoga jedna od metoda i strategija suvremenoga nastavnog procesa. Igra čini nastavu zanimljivijom, motivira učenike, povećava njihovu pažnju i koncentraciju te lakše i brže usvajanje obrazovnoga sadržaja, osobito apstraktnoga sadržaja kao što je jezik. Iako već ranije započeto, pandemijsko je vrijeme doprinijelo sve većoj uporabi računala i računalnih igara u nastavi. Upravo zato željeli smo istražiti povećava li uspjeh u učenju jezičnih sadržaja uporaba motivacijske računalne igre te ispitati stavove učenika i učitelja o igri unastavi te o uporabi edukativnih računalnih igara (N = 47). Kako smo i očekivali, dobiveni su rezultati pokazali kako učenici imaju pozitivan stav o igri u nastavi te o računalnoj igri, ali da se u nastavi Hrvatskoga jezika igraju tek ponekad iako se u igri osjećaju uzbuđeno, dobro i ugodno te tako lakše uče. Ipak, provedba motivacijske igre nije pokazala značajan uspjeh u jezičnome znanju učenika.