Matija Domaćinović
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Research Interests
Matija Domaćinović has a total of 10 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
- Ivana Prakatur
Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
3 shared publications - Danijela Samac
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
2 shared publications - Mirela Pavić Vulinović
Department of Anatomy, Histology and Embryology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, 10000 Zagreb, Croatia
2 shared publications - Mislav Đidara
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
2 shared publications - Dragan Solić
Croatian Agency for Agriculture and Food
1 shared publication - Ivica Vranić
Croatian Agency for Agriculture and Food
1 shared publication
Latest Publications
- 20 June 2024
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 30 (1) , 67-74
Ocjena veličine čestica kukuruzne silaže na mliječnim farmama u Republici Hrvatskoj
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri silaže kukuruza zadovoljavaju optimalne vrijednosti distribucije frakcije čestica kao fizičkoga pokazatelja u ukupnoj ocjeni silaže. Za ovo istraživanje distribucije frakcije čestica silaže kukuruza provedena su trogodišnja istraživanja u deset županija Republike Hrvatske na 234, 231 i 230 uzoraka u 2021., 2022. i 2023. godini. Distribucija strukture čestica kukuruzne silaže mjerena je metodom prosijavanja preko triju sita (sustav Penn State Particle Separator), a prema ovoj metodi fizička kvaliteta silaža kukuruza ocjenjivana je na temelju ciljanih vrijednosti distribucije čestica po sitima: 1. sito 3 – 8 %, 2. sito 45 – 65 %, 3. sito 20 – 30 % te na dnu kutije do 10 %. Prosječne vrijednosti distribucije čestica silaže kukuruza u 2021. i 2022. godini između županija nisu bile statistički značajne (P>0,05), dok su razlike vrijednosti u 2023. godini bile statistički značajne (P<0,05) samo između Međimurske i Varaždinske županije. Praćenjem vrijednosti strukture čestica po pojedinim sitima u sve tri godine najbolje su vrijednosti zabilježene na situ 2, što je bilo i statistički značajno u odnosu na sito 1, sito 3 i sito 4 (kutija na dnu). Vrijednosti frakcija čestica između pojedinih razreda silaže potvrdile su statistički značajne razlike (P<0,05) samo u 2022. godini. Na temelju dobivenih rezultata vezanih za distribuciju frakcije čestica, evidentno je da treba poboljšati tehniku spremanja silaže.
- 20 June 2024
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 30 (1) , 67-74
Ocjena veličine čestica kukuruzne silaže na mliječnim farmama u Republici Hrvatskoj
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri silaže kukuruza zadovoljavaju optimalne vrijednosti distribucije frakcije čestica kao fizičkoga pokazatelja u ukupnoj ocjeni silaže. Za ovo istraživanje distribucije frakcije čestica silaže kukuruza provedena su trogodišnja istraživanja u deset županija Republike Hrvatske na 234, 231 i 230 uzoraka u 2021., 2022. i 2023. godini. Distribucija strukture čestica kukuruzne silaže mjerena je metodom prosijavanja preko triju sita (sustav Penn State Particle Separator), a prema ovoj metodi fizička kvaliteta silaža kukuruza ocjenjivana je na temelju ciljanih vrijednosti distribucije čestica po sitima: 1. sito 3 – 8 %, 2. sito 45 – 65 %, 3. sito 20 – 30 % te na dnu kutije do 10 %. Prosječne vrijednosti distribucije čestica silaže kukuruza u 2021. i 2022. godini između županija nisu bile statistički značajne (P>0,05), dok su razlike vrijednosti u 2023. godini bile statistički značajne (P<0,05) samo između Međimurske i Varaždinske županije. Praćenjem vrijednosti strukture čestica po pojedinim sitima u sve tri godine najbolje su vrijednosti zabilježene na situ 2, što je bilo i statistički značajno u odnosu na sito 1, sito 3 i sito 4 (kutija na dnu). Vrijednosti frakcija čestica između pojedinih razreda silaže potvrdile su statistički značajne razlike (P<0,05) samo u 2022. godini. Na temelju dobivenih rezultata vezanih za distribuciju frakcije čestica, evidentno je da treba poboljšati tehniku spremanja silaže.
- Open Access
- 28 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 64 (2) , 61-70
Utjecaj propolisa i pčelinjeg peluda na sastav mikrobiološke flore voljke brojlera
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnim smjesama brojlera na sastav mikrobiološke flore voljke. Istraživanje je provedeno na ukupno 200 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308 ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u pet skupina. Tijekom cijeloga pokusa kontrolna je skupina pilića hranjena krmnom smjesom, dok su pokusne skupine pilića hranjene istom krmnom smjesom uz dodatak propolisa i pčelinjeg peluda, svakim dodatkom zasebno ili u kombinaciji u određenome omjeru. Tov pilića trajao je 42 dana, podnim načinom držanja na stelji od drvene strugotine. Pilići su od 1. do 21. dana istraživanja bili hranjeni standardnom krmnom smjesom starter, a od 22. do 42. dana istraživanja krmnom smjesom finišer. Hranidba kao i napajanje pilića tijekom istraživanja bili su po volji. Na kraju istraživanja, 42. dan te nakon 10-satnog gladovanja slučajnim je odabirom žrtvovano po 10 pilića iz svake skupine. U sterilne bočice uzeti su uzorci sadržaja voljki u kojima se u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju utvrđivao ukupni broj bakterija, broj bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broj bakterija iz roda Lactobacillus. Mikrobiološka analiza sadržaja voljke pokazala je kako među skupinama pilića nisu postojale statistički značajne razlike u ukupnom broju bakterija i broju bakterija iz roda Lactobacillus dok su postojale statistički značajne razlike u broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae (P=0,042) u sadržaju voljke pilića kontrolne i pokusnih skupina. Provedeno istraživanje potvrdilo je kako dodatak propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnoj smjesi za tov pilića značajno pozitivno utječe na pojavu korisnih i patogenih mikroorganizama u sadržaju voljke brojlera, što se očitovalo statistički značajno manjom vrijednosti broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju voljke pilića pokusnih skupina 42. dana tova u odnosu na piliće kontrolne skupine.
- 28 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 64 (2) , 61-70
Open AccessUtjecaj propolisa i pčelinjeg peluda na sastav mikrobiološke flore voljke brojlera
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnim smjesama brojlera na sastav mikrobiološke flore voljke. Istraživanje je provedeno na ukupno 200 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308 ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u pet skupina. Tijekom cijeloga pokusa kontrolna je skupina pilića hranjena krmnom smjesom, dok su pokusne skupine pilića hranjene istom krmnom smjesom uz dodatak propolisa i pčelinjeg peluda, svakim dodatkom zasebno ili u kombinaciji u određenome omjeru. Tov pilića trajao je 42 dana, podnim načinom držanja na stelji od drvene strugotine. Pilići su od 1. do 21. dana istraživanja bili hranjeni standardnom krmnom smjesom starter, a od 22. do 42. dana istraživanja krmnom smjesom finišer. Hranidba kao i napajanje pilića tijekom istraživanja bili su po volji. Na kraju istraživanja, 42. dan te nakon 10-satnog gladovanja slučajnim je odabirom žrtvovano po 10 pilića iz svake skupine. U sterilne bočice uzeti su uzorci sadržaja voljki u kojima se u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju utvrđivao ukupni broj bakterija, broj bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broj bakterija iz roda Lactobacillus. Mikrobiološka analiza sadržaja voljke pokazala je kako među skupinama pilića nisu postojale statistički značajne razlike u ukupnom broju bakterija i broju bakterija iz roda Lactobacillus dok su postojale statistički značajne razlike u broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae (P=0,042) u sadržaju voljke pilića kontrolne i pokusnih skupina. Provedeno istraživanje potvrdilo je kako dodatak propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnoj smjesi za tov pilića značajno pozitivno utječe na pojavu korisnih i patogenih mikroorganizama u sadržaju voljke brojlera, što se očitovalo statistički značajno manjom vrijednosti broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju voljke pilića pokusnih skupina 42. dana tova u odnosu na piliće kontrolne skupine.
- Open Access
- 18 June 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (2) , 43-51
The influence of chamomile and nettle addition in broiler feed mixtures on meat quality
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kamilice i koprive kao prirodnih dodataka u hranidbi tovnih pilića na kvalitetu njihova mesa. Istraživanje je provedeno na 120 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308, podijeljenih u 4 skupine. Kont...
- 18 June 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (2) , 43-51
Open AccessThe influence of chamomile and nettle addition in broiler feed mixtures on meat quality
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kamilice i koprive kao prirodnih dodataka u hranidbi tovnih pilića na kvalitetu njihova mesa. Istraživanje je provedeno na 120 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308, podijeljenih u 4 skupine. Kont...