Ivana Prakatur
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Research Subjects
Ivana Prakatur has a total of 30 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
- Danijela Samac
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
6 shared publications - Mario Ronta
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
4 shared publications - Željka Klir Šalavardić
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
4 shared publications - Matija Domaćinović
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
3 shared publications - Dalida Galović
Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
2 shared publications - Josip Novoselec
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
2 shared publications
Latest Publications
- 10 July 2026
- Published by Zadruzna Stampa D.D. in Meso
- Vol. 28 (4) , 332-339
Potencijal primjene bamije (Abelmoschus esculentus L.) kao fitogenog dodatka u hranidbi domaćih životinja
Suvremena stočarska proizvodnja suočava se s izazovima pronalaženja alternativnih izvora hrane koji istovremeno potiču rast i poboljšavaju zdravstveni status životinja. Zbog sve strožih regulativa o uporabi antibiotika te rastuće zabrinutosti zbog razvoja antimikrobne rezistencije, istraživanja su usmjerena na pronalazak prirodnih bioaktivnih tvari. Posljednjih godina, bamija privlači pozornost znanstvene zajednice kao potencijalni prirodni ftobiotik. Iako se prvenstveno uzgaja radi mladih plodova za ljudsku prehranu, nusproizvodi bamije (lišće, stabljike i prezreli plodovi) predstavljaju neiskorišten resurs u hranidbi domaćih životinja. Fitogeni dodatci u hrani za životinje poboljšavaju apetit i konzumaciju hrane, potiču lučenje probavnih enzima i aktiviraju antioksidanse, imaju antibakterijska i antivirusna svojstva koja pojačavaju imunološki odgovor. Nutritivna vrijednost bamije značajno varira ovisno o morfološkom dijelu biljke. Dok svježi plodovi osiguravaju nizak energetski unos uz visoku koncentraciju dijetalnih topljivih vlakana, vitamina i minerala, zrelo sjeme predstavlja najkoncentriraniji izvor nutrijenata. Kemijske analize potvrđuju da sjeme sadrži do 21 % bjelančevina i 14 % masti, s povoljnim profilom aminokiselina. Listovi bamije, s udjelom bjelančevina od oko 15-20 % u suhoj tvari mogu poslužiti kao kvalitetna zamjena za dio bjelančevinastih krmiva u obrocima preživača i kunića. Poseban značaj pridaje se sluzi bamije koja se sastoji od kompleksnih kiselih polisaharida. Ovi spojevi djeluju kao prirodni prebiotici. Polisaharidi bamije modifciraju crijevnu mikrofloru tako da potiču rast korisnih bakterija mliječne kiseline, dok istovremeno inhibiraju kolonizaciju patogena poput Escherichia coli. Ranija istraživanja ukazuju na to, da niske doze praha bamije značajno poboljšavaju kvalitetu mesa, zdravlje crijevne mikroflore te imaju hepatoprotektivni i nefroprotektivni učinak kod domaćih životinja. Dodatak brašna od lista bamije u obroke kokoši nesilica rezultira boljom pigmentacijom žumanjka, povećanjem debljine ljuske jaja, a jedan od najvažnijih nalaza je hipolipidemični učinak jer redovita konzumacija suplemenata na bazi bamije dovodi do smanjenja razine kolesterola u jajima, čineći ih nutritivno poželjnijima za prehranu ljudi što bamiju pozicionira kao perspektivan ftogeni aditiv. Biljke bamije mogu podnijeti dulja razdoblja izravne sunčeve svjetlost (otporne su na vlagu, sušu i vrućinu) te se mogu prilagoditi raznim tlima zbog čega bi bamija mogla postati ključna komponenta održivih sustava hranidbe u budućnosti.
- 10 July 2026
- Published by Zadruzna Stampa D.D. in Meso
- Vol. 28 (4) , 332-339
Potencijal primjene bamije (Abelmoschus esculentus L.) kao fitogenog dodatka u hranidbi domaćih životinja
Suvremena stočarska proizvodnja suočava se s izazovima pronalaženja alternativnih izvora hrane koji istovremeno potiču rast i poboljšavaju zdravstveni status životinja. Zbog sve strožih regulativa o uporabi antibiotika te rastuće zabrinutosti zbog razvoja antimikrobne rezistencije, istraživanja su usmjerena na pronalazak prirodnih bioaktivnih tvari. Posljednjih godina, bamija privlači pozornost znanstvene zajednice kao potencijalni prirodni ftobiotik. Iako se prvenstveno uzgaja radi mladih plodova za ljudsku prehranu, nusproizvodi bamije (lišće, stabljike i prezreli plodovi) predstavljaju neiskorišten resurs u hranidbi domaćih životinja. Fitogeni dodatci u hrani za životinje poboljšavaju apetit i konzumaciju hrane, potiču lučenje probavnih enzima i aktiviraju antioksidanse, imaju antibakterijska i antivirusna svojstva koja pojačavaju imunološki odgovor. Nutritivna vrijednost bamije značajno varira ovisno o morfološkom dijelu biljke. Dok svježi plodovi osiguravaju nizak energetski unos uz visoku koncentraciju dijetalnih topljivih vlakana, vitamina i minerala, zrelo sjeme predstavlja najkoncentriraniji izvor nutrijenata. Kemijske analize potvrđuju da sjeme sadrži do 21 % bjelančevina i 14 % masti, s povoljnim profilom aminokiselina. Listovi bamije, s udjelom bjelančevina od oko 15-20 % u suhoj tvari mogu poslužiti kao kvalitetna zamjena za dio bjelančevinastih krmiva u obrocima preživača i kunića. Poseban značaj pridaje se sluzi bamije koja se sastoji od kompleksnih kiselih polisaharida. Ovi spojevi djeluju kao prirodni prebiotici. Polisaharidi bamije modifciraju crijevnu mikrofloru tako da potiču rast korisnih bakterija mliječne kiseline, dok istovremeno inhibiraju kolonizaciju patogena poput Escherichia coli. Ranija istraživanja ukazuju na to, da niske doze praha bamije značajno poboljšavaju kvalitetu mesa, zdravlje crijevne mikroflore te imaju hepatoprotektivni i nefroprotektivni učinak kod domaćih životinja. Dodatak brašna od lista bamije u obroke kokoši nesilica rezultira boljom pigmentacijom žumanjka, povećanjem debljine ljuske jaja, a jedan od najvažnijih nalaza je hipolipidemični učinak jer redovita konzumacija suplemenata na bazi bamije dovodi do smanjenja razine kolesterola u jajima, čineći ih nutritivno poželjnijima za prehranu ljudi što bamiju pozicionira kao perspektivan ftogeni aditiv. Biljke bamije mogu podnijeti dulja razdoblja izravne sunčeve svjetlost (otporne su na vlagu, sušu i vrućinu) te se mogu prilagoditi raznim tlima zbog čega bi bamija mogla postati ključna komponenta održivih sustava hranidbe u budućnosti.
- Open Access
- 12 January 2026
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 67 (2) , 147-156
Tušt ( Portulaca oleracea L.)
Tušt (Portulaca oleracea L.) je jednogodišnja biljka rasprostranjena širom svijeta, poznata po svojoj izvrsnoj prilagodljivosti i brzom rastu. Iako se smatra korovom, posjeduje brojna nutricionistička i ljekovita svojstva. Ova biljka je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima, mineralima i bioaktivnim spojevima poput flavonoida i alkaloida. Tušt je tradicionalno poznat po svojim antioksidativnim, protuupalnim, antihipertenzivnim i antidiabetičkim svojstvima. Značajan je njegov učinak na zdravlje životinja, posebno na probavni sustav, jetru i metabolizam lipida. Utječe na povišenje koncentracije lipoproteina visoke gustoće, a snižava koncentraciju lipoproteina niske gustoće i ukupnoga kolesterola. Osim toga, poboljšava ravnotežu mikroflore u probavnome sustavu smanjujući broj patogenih bakterija i povećavajući broj korisnih bakterija. Nadalje, pozitivno utječe i na rast i konverziju hrane kod domaćih životinja, što rezultira boljim prirastom i kvalitetnijim proizvodima, s povoljnijim sastavom masti i boljom teksturom. Između ostaloga, ekstrakti tušta pokazuju antibakterijska i antifungalna svojstava. U kombinaciji s drugim biljkama djeluje sinergistički. U skladu s navedenim, dosad nije zabilježeno ni jedno trovanje tuštom. Uzgojne značajke poput prilagodljivosti, otpornosti na sušu i sposobnosti poboljšanja kvalitete tla dodatno ističu njegov potencijal u održivoj poljoprivredi. Slijedom navedenoga, cilj ovoga rada jest sintetizirati dostupne podatke o uzgojnim značajkama, nutritivnim vrijednostima i potencijalima tušta, uz poseban osvrt na njegove učinke u kontekstu zdravlja i produktivnosti životinja.
- 12 January 2026
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 67 (2) , 147-156
Open AccessTušt ( Portulaca oleracea L.)
Tušt (Portulaca oleracea L.) je jednogodišnja biljka rasprostranjena širom svijeta, poznata po svojoj izvrsnoj prilagodljivosti i brzom rastu. Iako se smatra korovom, posjeduje brojna nutricionistička i ljekovita svojstva. Ova biljka je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima, mineralima i bioaktivnim spojevima poput flavonoida i alkaloida. Tušt je tradicionalno poznat po svojim antioksidativnim, protuupalnim, antihipertenzivnim i antidiabetičkim svojstvima. Značajan je njegov učinak na zdravlje životinja, posebno na probavni sustav, jetru i metabolizam lipida. Utječe na povišenje koncentracije lipoproteina visoke gustoće, a snižava koncentraciju lipoproteina niske gustoće i ukupnoga kolesterola. Osim toga, poboljšava ravnotežu mikroflore u probavnome sustavu smanjujući broj patogenih bakterija i povećavajući broj korisnih bakterija. Nadalje, pozitivno utječe i na rast i konverziju hrane kod domaćih životinja, što rezultira boljim prirastom i kvalitetnijim proizvodima, s povoljnijim sastavom masti i boljom teksturom. Između ostaloga, ekstrakti tušta pokazuju antibakterijska i antifungalna svojstava. U kombinaciji s drugim biljkama djeluje sinergistički. U skladu s navedenim, dosad nije zabilježeno ni jedno trovanje tuštom. Uzgojne značajke poput prilagodljivosti, otpornosti na sušu i sposobnosti poboljšanja kvalitete tla dodatno ističu njegov potencijal u održivoj poljoprivredi. Slijedom navedenoga, cilj ovoga rada jest sintetizirati dostupne podatke o uzgojnim značajkama, nutritivnim vrijednostima i potencijalima tušta, uz poseban osvrt na njegove učinke u kontekstu zdravlja i produktivnosti životinja.
- 20 June 2024
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 30 (1) , 67-74
Ocjena veličine čestica kukuruzne silaže na mliječnim farmama u Republici Hrvatskoj
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri silaže kukuruza zadovoljavaju optimalne vrijednosti distribucije frakcije čestica kao fizičkoga pokazatelja u ukupnoj ocjeni silaže. Za ovo istraživanje distribucije frakcije čestica silaže kukuruza provedena su trogodišnja istraživanja u deset županija Republike Hrvatske na 234, 231 i 230 uzoraka u 2021., 2022. i 2023. godini. Distribucija strukture čestica kukuruzne silaže mjerena je metodom prosijavanja preko triju sita (sustav Penn State Particle Separator), a prema ovoj metodi fizička kvaliteta silaža kukuruza ocjenjivana je na temelju ciljanih vrijednosti distribucije čestica po sitima: 1. sito 3 – 8 %, 2. sito 45 – 65 %, 3. sito 20 – 30 % te na dnu kutije do 10 %. Prosječne vrijednosti distribucije čestica silaže kukuruza u 2021. i 2022. godini između županija nisu bile statistički značajne (P>0,05), dok su razlike vrijednosti u 2023. godini bile statistički značajne (P<0,05) samo između Međimurske i Varaždinske županije. Praćenjem vrijednosti strukture čestica po pojedinim sitima u sve tri godine najbolje su vrijednosti zabilježene na situ 2, što je bilo i statistički značajno u odnosu na sito 1, sito 3 i sito 4 (kutija na dnu). Vrijednosti frakcija čestica između pojedinih razreda silaže potvrdile su statistički značajne razlike (P<0,05) samo u 2022. godini. Na temelju dobivenih rezultata vezanih za distribuciju frakcije čestica, evidentno je da treba poboljšati tehniku spremanja silaže.
- 20 June 2024
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 30 (1) , 67-74
Ocjena veličine čestica kukuruzne silaže na mliječnim farmama u Republici Hrvatskoj
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj mjeri silaže kukuruza zadovoljavaju optimalne vrijednosti distribucije frakcije čestica kao fizičkoga pokazatelja u ukupnoj ocjeni silaže. Za ovo istraživanje distribucije frakcije čestica silaže kukuruza provedena su trogodišnja istraživanja u deset županija Republike Hrvatske na 234, 231 i 230 uzoraka u 2021., 2022. i 2023. godini. Distribucija strukture čestica kukuruzne silaže mjerena je metodom prosijavanja preko triju sita (sustav Penn State Particle Separator), a prema ovoj metodi fizička kvaliteta silaža kukuruza ocjenjivana je na temelju ciljanih vrijednosti distribucije čestica po sitima: 1. sito 3 – 8 %, 2. sito 45 – 65 %, 3. sito 20 – 30 % te na dnu kutije do 10 %. Prosječne vrijednosti distribucije čestica silaže kukuruza u 2021. i 2022. godini između županija nisu bile statistički značajne (P>0,05), dok su razlike vrijednosti u 2023. godini bile statistički značajne (P<0,05) samo između Međimurske i Varaždinske županije. Praćenjem vrijednosti strukture čestica po pojedinim sitima u sve tri godine najbolje su vrijednosti zabilježene na situ 2, što je bilo i statistički značajno u odnosu na sito 1, sito 3 i sito 4 (kutija na dnu). Vrijednosti frakcija čestica između pojedinih razreda silaže potvrdile su statistički značajne razlike (P<0,05) samo u 2022. godini. Na temelju dobivenih rezultata vezanih za distribuciju frakcije čestica, evidentno je da treba poboljšati tehniku spremanja silaže.
- Open Access
- 16 June 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 65 (1) , 35-39
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju domaće šunke
Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.
- 16 June 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 65 (1) , 35-39
Open AccessUtjecaj klimatskih promjena na proizvodnju domaće šunke
Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.
- Open Access
- 28 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 64 (2) , 61-70
Utjecaj propolisa i pčelinjeg peluda na sastav mikrobiološke flore voljke brojlera
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnim smjesama brojlera na sastav mikrobiološke flore voljke. Istraživanje je provedeno na ukupno 200 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308 ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u pet skupina. Tijekom cijeloga pokusa kontrolna je skupina pilića hranjena krmnom smjesom, dok su pokusne skupine pilića hranjene istom krmnom smjesom uz dodatak propolisa i pčelinjeg peluda, svakim dodatkom zasebno ili u kombinaciji u određenome omjeru. Tov pilića trajao je 42 dana, podnim načinom držanja na stelji od drvene strugotine. Pilići su od 1. do 21. dana istraživanja bili hranjeni standardnom krmnom smjesom starter, a od 22. do 42. dana istraživanja krmnom smjesom finišer. Hranidba kao i napajanje pilića tijekom istraživanja bili su po volji. Na kraju istraživanja, 42. dan te nakon 10-satnog gladovanja slučajnim je odabirom žrtvovano po 10 pilića iz svake skupine. U sterilne bočice uzeti su uzorci sadržaja voljki u kojima se u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju utvrđivao ukupni broj bakterija, broj bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broj bakterija iz roda Lactobacillus. Mikrobiološka analiza sadržaja voljke pokazala je kako među skupinama pilića nisu postojale statistički značajne razlike u ukupnom broju bakterija i broju bakterija iz roda Lactobacillus dok su postojale statistički značajne razlike u broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae (P=0,042) u sadržaju voljke pilića kontrolne i pokusnih skupina. Provedeno istraživanje potvrdilo je kako dodatak propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnoj smjesi za tov pilića značajno pozitivno utječe na pojavu korisnih i patogenih mikroorganizama u sadržaju voljke brojlera, što se očitovalo statistički značajno manjom vrijednosti broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju voljke pilića pokusnih skupina 42. dana tova u odnosu na piliće kontrolne skupine.
- 28 February 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 64 (2) , 61-70
Open AccessUtjecaj propolisa i pčelinjeg peluda na sastav mikrobiološke flore voljke brojlera
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnim smjesama brojlera na sastav mikrobiološke flore voljke. Istraživanje je provedeno na ukupno 200 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308 ravnomjerno raspoređenih spolova, koji su bili podijeljeni u pet skupina. Tijekom cijeloga pokusa kontrolna je skupina pilića hranjena krmnom smjesom, dok su pokusne skupine pilića hranjene istom krmnom smjesom uz dodatak propolisa i pčelinjeg peluda, svakim dodatkom zasebno ili u kombinaciji u određenome omjeru. Tov pilića trajao je 42 dana, podnim načinom držanja na stelji od drvene strugotine. Pilići su od 1. do 21. dana istraživanja bili hranjeni standardnom krmnom smjesom starter, a od 22. do 42. dana istraživanja krmnom smjesom finišer. Hranidba kao i napajanje pilića tijekom istraživanja bili su po volji. Na kraju istraživanja, 42. dan te nakon 10-satnog gladovanja slučajnim je odabirom žrtvovano po 10 pilića iz svake skupine. U sterilne bočice uzeti su uzorci sadržaja voljki u kojima se u ovlaštenom mikrobiološkom laboratoriju utvrđivao ukupni broj bakterija, broj bakterija iz roda Enterobacteriaceae te broj bakterija iz roda Lactobacillus. Mikrobiološka analiza sadržaja voljke pokazala je kako među skupinama pilića nisu postojale statistički značajne razlike u ukupnom broju bakterija i broju bakterija iz roda Lactobacillus dok su postojale statistički značajne razlike u broju bakterija iz roda Enterobacteriaceae (P=0,042) u sadržaju voljke pilića kontrolne i pokusnih skupina. Provedeno istraživanje potvrdilo je kako dodatak propolisa i/ili pčelinjeg peluda krmnoj smjesi za tov pilića značajno pozitivno utječe na pojavu korisnih i patogenih mikroorganizama u sadržaju voljke brojlera, što se očitovalo statistički značajno manjom vrijednosti broja bakterija iz roda Enterobacteriaceae u sadržaju voljke pilića pokusnih skupina 42. dana tova u odnosu na piliće kontrolne skupine.
- Open Access
- 18 June 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (2) , 43-51
The influence of chamomile and nettle addition in broiler feed mixtures on meat quality
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kamilice i koprive kao prirodnih dodataka u hranidbi tovnih pilića na kvalitetu njihova mesa. Istraživanje je provedeno na 120 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308, podijeljenih u 4 skupine. Kont...
- 18 June 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (2) , 43-51
Open AccessThe influence of chamomile and nettle addition in broiler feed mixtures on meat quality
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka kamilice i koprive kao prirodnih dodataka u hranidbi tovnih pilića na kvalitetu njihova mesa. Istraživanje je provedeno na 120 jednodnevnih pilića hibrida Ross 308, podijeljenih u 4 skupine. Kont...
- Open Access
- 20 April 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (1) , 33-38
Utjecaj različitih genetskih i paragenetskih čimbenika u uzgoju svinja na kvalitetu šunki i pršuta
Republika Hrvatska zbog svojih klimatskih, zemljopisnih i tradicijskih osobitosti ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih suhomesnatih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Šunka i pršut su tako među najpoznatijim suhomesnatim proizvodima kod nas, a kategoriziramo ih kao trajne suhomesnate proizvode od svinjskog mesa. Razlika između šunki i pršuta je u obradi butova i tehnologiji proizvodnje. Najpoznatija hrvatska šunka je slavonska šunka koja se proizvodi od obrađenog svinjskog buta iz kojega se vadi križna kost (os sacrum) i zdjelične kosti (bočna sjedna i preponska) te se donji rub buta polukružno zaobli, kako bi bio oko 6 cm od glave bedrene kosti. Nakon toga u but se utrljava sol (suho soljenje/salamurenje) ili se but potapa u salamuru (vlažno solenje/salamurenje) kroz 30 dana, poslije čega slijedi dimljenje (sušenje) na dimu drveta ili strugotine jasena, bukve, graba ili hrasta. Po završetku dimljenja pristupa se završnoj fazi tzv. zrenju šunki, u posebnim prostorijama s optimalnom mikroklimom, kroz 7-8 mjeseci, ovisno o masi buta. Najpoznatiji hrvatski pršuti su: Dalmatinski pršut, Istarski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. Ovi pršuti razlikuju se po tehnologiji proizvodnje, a prema Pravilniku o mesnim proizvodima koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, svi ti pršuti su proizvodi od svinjskog buta sa kostima, sa ili bez kože i potkožnog masnog tkiva, sa ili bez nogice, i zdjeličnih kostiju, bez repa, sa ili bez dodataka začina, koji se konzerviraju postupkom suhog soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja te podvrgnutim procesima sušenja i zrenja kroz najmanje 9 mjeseci. Da bi se proizvela kvalitetna šunka ili pršut, neophodno je osigurati kvalitetnu osnovnu sirovinu (meso buta). Na kvalitetu svinjskih polovica utječe uz genetske (genotip svinja) i niz paragenetskih čimbenika: hranidba, sustav držanja, dob svinja, spol, kastracija, završna tjelesna masa svinja, postupak sa svinjama prije klanja, tehnologija proizvodnje šunki i pršuta (primarna obrada butova, soljenje, dimljenje, zrenje). Cilj ovoga rada je prikazati kako povezano djelovanje ovih čimbenika utječe na kvalitetu šunki i pršuta.
- 20 April 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (1) , 33-38
Open AccessUtjecaj različitih genetskih i paragenetskih čimbenika u uzgoju svinja na kvalitetu šunki i pršuta
Republika Hrvatska zbog svojih klimatskih, zemljopisnih i tradicijskih osobitosti ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih suhomesnatih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Šunka i pršut su tako među najpoznatijim suhomesnatim proizvodima kod nas, a kategoriziramo ih kao trajne suhomesnate proizvode od svinjskog mesa. Razlika između šunki i pršuta je u obradi butova i tehnologiji proizvodnje. Najpoznatija hrvatska šunka je slavonska šunka koja se proizvodi od obrađenog svinjskog buta iz kojega se vadi križna kost (os sacrum) i zdjelične kosti (bočna sjedna i preponska) te se donji rub buta polukružno zaobli, kako bi bio oko 6 cm od glave bedrene kosti. Nakon toga u but se utrljava sol (suho soljenje/salamurenje) ili se but potapa u salamuru (vlažno solenje/salamurenje) kroz 30 dana, poslije čega slijedi dimljenje (sušenje) na dimu drveta ili strugotine jasena, bukve, graba ili hrasta. Po završetku dimljenja pristupa se završnoj fazi tzv. zrenju šunki, u posebnim prostorijama s optimalnom mikroklimom, kroz 7-8 mjeseci, ovisno o masi buta. Najpoznatiji hrvatski pršuti su: Dalmatinski pršut, Istarski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. Ovi pršuti razlikuju se po tehnologiji proizvodnje, a prema Pravilniku o mesnim proizvodima koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, svi ti pršuti su proizvodi od svinjskog buta sa kostima, sa ili bez kože i potkožnog masnog tkiva, sa ili bez nogice, i zdjeličnih kostiju, bez repa, sa ili bez dodataka začina, koji se konzerviraju postupkom suhog soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja te podvrgnutim procesima sušenja i zrenja kroz najmanje 9 mjeseci. Da bi se proizvela kvalitetna šunka ili pršut, neophodno je osigurati kvalitetnu osnovnu sirovinu (meso buta). Na kvalitetu svinjskih polovica utječe uz genetske (genotip svinja) i niz paragenetskih čimbenika: hranidba, sustav držanja, dob svinja, spol, kastracija, završna tjelesna masa svinja, postupak sa svinjama prije klanja, tehnologija proizvodnje šunki i pršuta (primarna obrada butova, soljenje, dimljenje, zrenje). Cilj ovoga rada je prikazati kako povezano djelovanje ovih čimbenika utječe na kvalitetu šunki i pršuta.
- Open Access
- 20 April 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (1) , 3-10
Usporedba učinkovitosti dopunskih smjesa koje sadrže NPN spojeve u tovu junadi
Cilj istraživanja bio je usporediti učinak dopunskih smjesa s većim i manjim udjelom bjelančevina, a koje sadrže sporootpuštajuće neproteinske dušične (NPN) spojeve u tovu junadi na proizvodne pokazatelje i cijenu koštanja. U pokusu su bile 24 životi...
- 20 April 2022
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 63 (1) , 3-10
Open AccessUsporedba učinkovitosti dopunskih smjesa koje sadrže NPN spojeve u tovu junadi
Cilj istraživanja bio je usporediti učinak dopunskih smjesa s većim i manjim udjelom bjelančevina, a koje sadrže sporootpuštajuće neproteinske dušične (NPN) spojeve u tovu junadi na proizvodne pokazatelje i cijenu koštanja. U pokusu su bile 24 životi...
- Open Access
- 10 June 2019
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 25 (1) , 69-75
Performance indicators of broilers fed propolis and bee pollen additive
The aim of this study was to determine the effect of diet supplementation with propolis and/or bee pollen on the performance indicators of broilers. This experimental study was conducted on 200 Ross 308 broilers equally distributed by sex and divided into five groups. Throughout the whole study the control group of chickens was fed feed mixture. Feed mixture fed to the experimental groups of chickens contained additives (propolis and/or bee pollen, each supplement separately or in combination in a certain proportion). The average values of broilers body weight were significantly higher on 7th (p=0.001), 14th, 21st, 28th, 35th (p<0.001) and 42nd (p=0.002) day of feeding in the experimental groups of broilers compared to the control group. The average values of broilers weight gain were significantly higher on 1st (p<0.001), 2nd (p=0.002), 3rd (p<0.001), 4th (p=0.029) and 5th (p=0.009) week of feeding in the experimental groups of broilers compared to the control group. This study has undoubtedly shown that propolis and bee pollen have significant positive effect on performance indicators of broilers.
- 10 June 2019
- Published by Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek in Poljoprivreda
- Vol. 25 (1) , 69-75
Open AccessPerformance indicators of broilers fed propolis and bee pollen additive
The aim of this study was to determine the effect of diet supplementation with propolis and/or bee pollen on the performance indicators of broilers. This experimental study was conducted on 200 Ross 308 broilers equally distributed by sex and divided into five groups. Throughout the whole study the control group of chickens was fed feed mixture. Feed mixture fed to the experimental groups of chickens contained additives (propolis and/or bee pollen, each supplement separately or in combination in a certain proportion). The average values of broilers body weight were significantly higher on 7th (p=0.001), 14th, 21st, 28th, 35th (p<0.001) and 42nd (p=0.002) day of feeding in the experimental groups of broilers compared to the control group. The average values of broilers weight gain were significantly higher on 1st (p<0.001), 2nd (p=0.002), 3rd (p<0.001), 4th (p=0.029) and 5th (p=0.009) week of feeding in the experimental groups of broilers compared to the control group. This study has undoubtedly shown that propolis and bee pollen have significant positive effect on performance indicators of broilers.