Mehmed Čilaš

The spatial pattern of forest harvesting is important in shaping stand dynamics and ecosystem services. This study evaluates the long-term effects of six spatial harvesting scenarios, ranging from single-tree selection to harvesting gaps of up to 5000 m2 applied within uneven-aged mixed beech-fir-spruce forests in the Dinaric region of Bosnia and Herzegovina. As a diagnostic tool, we employed the tree growth model MOSES (MOdelling Stand rESponse) to assess long-term trends in growing stock, volume increment, merchantable harvest, species composition, carbon stocks, and carbon sequestration under each harvesting scenario. Results of the scenario analysis for the next 100 years suggest that single-tree selection leads to the highest growing stock, merchantable volume, as well as carbon-related measures, and it promotes fir-dominated forests. With increasing group size, management leads to smaller growing stock, but the species balance versus the starting conditions remains stable. In contrast, the harvesting variant of the largest aggregation area with 5000 m2, which may be seen as a shelterwood system, exhibited a declining trend in growing stock and volume increment. Carbon-related measures were primarily shaped by species composition and structural diversity, as stands with a greater broadleaf component tended to store more carbon than conifer-dominated stands. Overall, our study suggests that single-tree selection to small group harvesting (up to1000 m2), which is the prevailing harvesting approach, may support productive and sustainable management of mixed beech–fir–spruce forests in Bosnia and Herzegovina.

Kvalitet sadnog materijala ispoljava se u vidu morfoloških i fizioloških pokazatelja, kao i u vidu pojave određenih simptoma štetnog djelovanja abiotskih i biotskih faktora. Ti pokazatelji predstavljaju rezultat zajedničkog dejstva velikog broja faktora. Sa ciljem prikaza kvaliteta i zdravstvenog stanja sadnog materijala uzeti su podaci o kvalitetu sadnog materijala i njihovom zdravstvenom stanju iz četiri rasadnika sa područja Federacije BiH: rasadnik „Ajdinovići i Glog“ Olovo, „Potklečko polje“ Zavidovići, „Pržine“ Bosansko Grahovo i „Mihaljevac“ Cazin. Podaci o kvalitetu sadnog materijala upoređivani su između rasadnika po načinu uzgoja (lijeha i nisula), prema sortimentima (školovane i neškolovane) i prema vrsti drveća (četinari i lišćari). Rezultati su pokazali da je najveći utjecaj imao način uzgoja sadnica, gdje su sadnice uzgajane u nisula sistemu u poređenju sa sadnicama iz lijeha, bile daleko lošijeg kvaliteta. Razlog tome jeste neadekvatna primjena nisula sistema odnosno nepravilno pakovanje sadnica, gdje su sadnice postavljane preduboko, sa dijelom krošnje, što je imalo za posljedicu sušenje tog dijela a samim time i gubitak asimilacione površine, smanjenje prirasta, fiziološko slabljenje itd. Svako naredno poređenje kvaliteta sadnog materijala uslovljeno je udjelom sadnog materijala iz nisula sistema. Zdravstveno stanje sadnog materijala posljedica je djelovanja brojnih faktora, a jedan od tih faktora, kao predisponirajući jeste i gusta sjetva, što je za posljedicu imalo nepovoljan odnos prečnika na vratu korijena i visine nadzemnog dijela. Posljedica zajedničkog djelovanja tih faktora jeste pojava i brojnih fitopatoloških gljiva i raznih štetnika.