Đurđica Kovačić
Current Organizations / Institutes
The organizations/institutes from the scholar's latest article
Research Interests
Đurđica Kovačić has a total of 8 co-authors. Here are the top co-authors by number of shared publications:
- Danijela Samac
Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
1 shared publication - Ivana Prakatur
Sveučilište J. J. Strossmayera, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
1 shared publication - Josip Novoselec
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
1 shared publication - Maja Novoselec
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1 shared publication - Mario Ronta
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
1 shared publication - Zvonimir Steiner
Department of Animal Production and Biotechnology, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, University of J. J. Strossmayer in Osijek, Osijek, Croatia
1 shared publication
Latest Publications
- Open Access
- 16 June 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 65 (1) , 35-39
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju domaće šunke
Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.
- 16 June 2023
- Published by Hrvatsko Agronomsko Drustvo in Krmiva
- Vol. 65 (1) , 35-39
Open AccessUtjecaj klimatskih promjena na proizvodnju domaće šunke
Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.